Пређи на главни садржај

Постови

Velika količina padavina

Kao što sam pisao u jednom od prethodnih tekstova da nas na osnovu izveštaja vremenske prognoze očekuje previše padavina u maju mesecu, na žalost, to se obistinilo. Više ne postoji izazov od suše ove godine, već postoji izazov da će biti previše padavina, koje na današnji dan ne pogoduju prolećnim usevima a ne treba zaboraviti da ove padavine takođe ne idu na ruku jesenjim kulturama kao što su pšenica, ječam i uljana repica. Onoga čega smo se pribojavali, to se i desilo. Imamo previše padavina i u određenim regionima Srbije je veoma ugrožena poljoprivredna proizvodnja u ovoj godini a u nekim regionima, na žalost, i uništena. Poplave su nas ponovo zadesile kao što je to bilo pre nekoliko godina. Ostaje nada da ove poplave neće biti toliko velike kao prethodne. Kada sagledamo ovu agro godinu, možemo veoma lako zaključiti da ona poljoprivrednicima neće biti naklonjena. Ako se vratimo 8-9. meseci u nazad, konstatovaćemo da smo imali izuzetno sušnu jesen, što je pogodovalo žetvi prošlogo
Недавни постови

Primena inovacija u poljoprivredi

Pre nekoliko dana, pročitao sam podatak da je jedan naš institut, koji se bavi poljoprivrednim inovacijama, osmislio uređaj za brzo određivanje azota u zemljištu. Ovakav uređaj je veoma bitan za dalji razvoj poljoprivrede iz razloga što će omogućiti poljoprivrednicima da na licu mesta provere sadržaj azota u zemljištu i da u skladu sa tim podacima, dodaju zemlji onoliko azota koliko je to potrebno, bez nepotrebnog razbacivanja mineralnog đubriva. Inovacije, kako u poljoprivredi, tako i u svim ostalim granama predstavljaju veoma važan faktor za razvoj određene oblasti. Poljoprivreda, barem je kod nas takva percepcija, predstavlja granu u kojoj inovacije nisu toliko izražene, što složićemo se, nije tačno. Poljoprivreda je izuzetno pogodna za inovacije, ukoliko se one rade na pravilan način. Gore navedeni uređaj predstavlja samo jedan segment od mogućnosti koje nudi poljoprivreda a koje se odnose na inovacije. Pre dvadesetak godina GPS sistem u traktorima je spadao samo u domen naučne

Povoljni krediti za kupovinu zemljišta

Verujem da ste imali priliku da čujete vest da su Ministarstvo poljoprivrede i Poštanska štedionica uspostavili saradnju koja se odnosi na mogućnost dobijanja kredita za kupovinu poljoprivrednog zemljišta, sa rokom otplate od 20. godina. Iznosi kredita će biti do 50.000 EUR a garancija će biti samo zemljište koje se kupuje. Ovu vest svakako treba pozdraviti. Povoljni krediti, u ovom slučaju za nabavku zemljišta, predstavljaju dobru opciju za razvoj poljoprivrede generalno. Ukoliko se prate republičke i pokrajinske institucije, mogu se naći povoljni uslovi i za nabavku mehanizacije, sistema za navodnjavanje i sl. Poljoprivreda, kao i svaka druga privredna grana, mora da se razvija kako bi ostala konkurentna. Nije moguće razvijati se sa zastarelom mehanizacijom, malom količinom obradivog zemljišta i nepovoljnim kreditima. Povoljni krediti tj. povoljni finansijski uslovi za razvoj pružaju mogućnost poljoprivrednicima da planiraju budućnost, što je veoma važno u današnjem poslovanju. Pr

Kakva su nam očekivanja od pšenice rod 2019?

Za nešto više od mesec dana, očekuje nas prva ozbiljnija žetva ove godine, žetva pšenice. Za većinu poljoprivrednika će to biti prvi novac koji će imati na raspolaganju. Da li poljoprivrednici mogu sa optimizmom da dočekuju žetvu pšenice ili ne, pokušaću odgovoriti u nastavku teksta. Prilikom setve prošle jeseni, poljoprivrednici su se susreli sa nedovoljnom vlagom u zemljištu i setva nije mogla biti obavljena u optimalnom roku. Većina poljoprivrednika je čekala kišu kako bi posejali pšenicu, međutim kiša je došla kasno i dobar deo poljoprivrednika je posejao pšenicu u suvo zemljište. Sve ovo će se svakako odraziti na budući rod tj. svakako će doći do umanjenja prinosa, samo ćemo videti o kom procentu će se raditi. Tokom zime, koja takođe nije bila najoptimalnija za pšenicu, kao i tokom proleća, situacija se malo popravila, ali na žalost, nedovoljno. Tek u maju su se vremenski uslovi popravili i išli su na ruku usevima pšenice, barem što se tiče vlage. U drugoj polovini juna nas oče

Previše padavina u maju?

Do pre nekoliko nedelja, situacija u poljoprivredi je izgledala prilično zabrinjavajuće, zbog nedostatka vlage u zemljištu u skoro svim krajevima Srbije. Krajem aprila i početkom maja, dobili smo neophodnu kišu, koja je značajno popravila situaciju i dala nam je optimizam da ćemo imati koliko-toliko dobru godinu. Da li će se sve promeniti u maju, ostaje da se vidi. Na osnovu prognoze koju sam video, u maju nas očekuje od 31. dana, skoro 20. kišnih dana. Ako se ovakva prognoza ispostavi kao tačna, to bi značilo da ćemo imati previše vlage i biće ugrožen razvoj biljaka zbog nedostatka sunčanih dana. Cela ova poljoprivredna godina je počela naopako. Prvo smo imali izuzetno sušnu jesen, koja nije dozvolila adekvatan razvoj semena uljane repice i u nekim slučajevima i pšenice. Nakon zimskog perioda, koji takođe možemo okarakterisati kao nedovoljno vlažan, došlo je proleće, koje nije bilo najpogodnije za prolećnu setvu tj. imali smo dovoljno lepog vremena ali nismo imalo dovoljno vlage u

Srbija godišnje gubi 25.000 hektara poljoprivrednog zemljišta

Pre nekoliko dana, pročitao sam vest da Srbija godišnje gubi oko 25.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Složićete se da je ovakva površina stvarno velika i da se sigurno treba zapitati šta je razlog ovakvom scenariju. Kako bi smo izbegli bilo kakve nedoumice, 25.000 hektara ne može da nestane, već može samo da se koristi za neke druge namene a ne za poljoprivredu. Takva je situacija i u ovom slučaju. Veliki broj hektara se godišnje u Srbiji pretvori iz poljoprivrednog u građevinsko zemljište iz razloga što se grade neki objekti ili infrastruktura. Najviše hektara se pretvori prilikom izgradnje puteva, što šire gledano, predstavlja dobru stvar iz razloga što je putna infrastruktura ključna za razvoj bilo koje zemlje. To najbolje možemo videti na primerima Mađarske ili Hrvatske pošto su ove zemlje u prethodnom periodu izgradile veliki deo svojih planiranih puteva i na taj način povezale delove svoje zemlje. Mađarska je postala tranzitna zemlja, koja praktično spaja istočnu Evropu s

Da li bi ste investirali u voćarstvo?

U svakom mestu možete primetiti kako niču novi zasadi voća, najčešće jabuke ali i nekih drugih vrsta. Neko od vas se sigurno zapitao, da li je isplativo imati voćnjak, u odnosu na recimo pšenicu, soju ili kukuruz? Na početku, moramo da razjasnimo nekoliko stvari. Prelazak iz ratarstva u voćarstvo je veoma ozbiljan korak i nije ga lako uraditi. Određeni broj poljoprivrednika se bavi voćarstvom iz razloga što imaju manji broj površina u svom vlasništvu te im se ne isplati da seju ratarske kulture. Drugi poljoprivrednici se voćarstvom uporedno sa ratarstvom, kako bi povećali svoju dobit tokom godine. Voćarstvo i ratarstvo imaju nekih dodirnih tačaka ali se u suštini veoma razlikuju. Kod voćarstva, dobit se ne može ostvariti za jednu godinu, osim u onim zasadima koji su uspostavljeni pre tri ili više godina ali u ovom tekstu ćemo akcenat staviti samo na nove zasade, tako da brz obrt novca u voćarstvu nije moguć. Takođe, investicije su u voćarstvu mnogo veće u odnosu na ratarstvo. Uzećem