Пређи на главни садржај

Постови

Приказују се постови за фебруар, 2019

Prolećna setva

Za nekoliko nedelja, veliku većinu poljoprivrednika očekuje prolećna setva. Kao što je to poznato, u prolećnim ratarskim kulturama, najdominantnije su kukuruz, soja i suncokret, koje se seju u određenim udelima u zavisnosti od toga gde poljoprivrednik ima zemlju. U Bačkoj, prvenstveno u Južnobačkom okrugu, očekivanja su da će i ove godine biti dominantne kulture kao što su kukuruz i soja. U Zapadnobačkom i Severnobačkom okrugu, pored kukuruza, veliki udeo će zauzeti i suncokret. U Banatu, slična će biti situacija kao i u Zapadnobačkom i Severnobačkom okrugu tj. najviše će biti zastupljen kukuruz i suncokret, dok soja, zbog strukture zemljišta, ne zauzima veliki udeo, prvenstveno zbog toga što se ne mogu ostvariti dobri prinosi koji bi opravdali setvu ove kulture. U Sremskom okrugu, procenjuje se da će struktura prolećne setve biti slična onoj u Južnobačkom okrugu tj. da će najviše biti zastupljene kulture kao što su kukuruz i soja. Na današnji dan postoje i procene, naravno nezvanič

Uvoz GMO soje

Pre nekoliko dana sam pročitao vest, da se tokom 2017. i 2018. godine sprečio uvoz od cca. 1.000 tona merkantilne GMO soje u Srbiju. U pitanju je bilo više isporuka za različite kupce i najčešće je taj uvoz išao iz Rumunije. Kako ne bi došlo do bilo kakvog nesporazuma, nije bio u pitanju planski uvoz GMO soje, već se prilikom samog carinjena otkrilo da ta soja ima više genetski modifikovanih organizama od dozvoljene granice. Pre svega, potrebno je pohvaliti nadležne službe koje su vršile kontrolu i koje su otkrile da takva soja nije adekvatna za naše tržište. Kao što sam to već nekoliko puta pisao, Srbija je poznata kao proizvođač isključivo genetski nemodifikovane soje. Nije tajna da je naša soja jedna od najboljih u Evropi a to je prvenstveno zbog toga što nam je sva proizvedena količina soje genetski nemodifikovana. Pročitao sam takođe i izveštaj nadležnih inspekcija, koje su obilazile parcele u Zapadnobačkom, Južnobačkom, Sremskom, Mačvanskom i Kolubarskom okrugu i konstatovale

Izvoz pšenice za Egipat

Verujem da ste imali priliku da čujete vest koja se odnosila na mogućnost izvoza naše pšenice u Egipat. Ova vest predstavlja dobru informaciju za našu poljoprivredu, jer će se otvoriti mogućnost da Srbija izvozi svoje žitarice na nova tržišta. Egipat je najveći uvoznik pšenice na svetu. Tokom 2017. godine, prema zvaničnim podacima, Egipat je uvezao oko 12 miliona tona pšenice. Kako bi smo imali predstavu o kakvim se to količinama radi, Egipat je uvezao 4 puta više količina u odnosu na našu ukupnu proizvodnju pšenice tokom jedne godine. Naime, ako pretpostavimo da se u Srbiji svake godine zasnuje oko 600.000 hektara pod pšenicom, sa prosečnim rodom od oko 5 tona po hektaru, dobijamo da Srbija godišnje proizvodi oko 3 miliona tona pšenice. Posao sa Egiptom otvara šansu za naše proizvođače pšenice i tu šansu treba iskoristiti. Međutim, kako bi smo na pravi način iskoristili tu šansu, neophodno je da uradimo neke stvari kako bi smo bili konkurentniji na međunarodnom tržištu. Po nezvanič

Savetovanje agronoma i poljoprivrednika na Zlatiboru

Kao i svake godine, tako je i ove godine organizovano savetovanje agronoma i poljoprivrednika na Zlatiboru. Moram priznati da, zbog poslovnih obaveza, poslednjih nekoliko godina nisam bio prisutan na Zlatiboru i smatram da je to prava šteta.  Na početku bih želeo da pohvalim samu lokaciju koja je odabrana za ovo savetovanje. Ljudima iz AP Vojvodine veoma prija promena vazduha i okoline, tako da je Zlatibor idealna lokacija za održavanje ovog savetovanja. Savetovanje traje 4. dana tj. skoro celu radnu nedelju i za ovaj period, moguće je informisati se o skoro svim novinama koje vas interesuju. Obrađuju se razne teme, od mehanizacije, pripreme zemljišta, preporuka za setvu pa sve i do gotovih proizvoda. Svakako je preporuka za poljoprivrednike iz Srbije da posete ovo savetovanje, jer će čuti zanimljive informacije i imaće mogućnost da uživo popričaju sa respektabilnim domaćim stručnjacima. Posebno bih istakao okrugle stolove i diskusije na kojima se vode konstruktivni razgovori u cilj