Пређи на главни садржај

Investicije u poljoprivrednoj proizvodnji

Dolaskom lepog vremena, u poljoprivredi posle nekoliko meseci, dolazi do povećanog broja aktivnosti. Najviše aktivnosti se svakako odnosi na predstojeću setvu prolećnih kultura. Ne treba zanemariti i ostale aktivnosti, koje se odnose na održavanje mehanizacije i vođenje celokupnog gazdinstva. Takođe, jedna od mnogobrojnih aktivnosti su i investicije koje poljoprivrednici planiraju da ostvare u narednom periodu.

Poljoprivrednici najčešće razmišljaju o kupovini nove mehanizacije, izgradnji skladišnih kapaciteta, nabavci sistema za navodnjavanje i kupovini dodatnih obradivih površina. Svaka investicija je poželjna ali je pre same realizacije, neophodno imati jasan plan kako će se ona vratiti. Počećemo od mehanizacije. Svakako nije preporučljivo da se kupuju jake i skupe mašine, ako za tim nema prevelike potrebe. Nije opravdano ulaganje od preko 50.000 EUR za jak traktor, ako poljoprivrednik može da završi većinu svojih aktivnosti sa slabijim i jeftinijim traktorom. Takođe nije opravdano ulaganje u kombajn koji košta preko 100.000 EUR, ako poljoprivrednik nema dovoljan broj korisnika kojima bi mogao uslužno vršiti skidanje ratarskih kultura. Izgradnja skladišnih kapaciteta, bilo manjih silosa ili podnih skladišta, svakako predstavlja dobru investiciju. Prednost bih dao podnim skladištima, iz razloga što se u njima, uz merkantilnu robu, može čuvati i repromaterijal i mehanizacija. Kod izgradnje podnih skladišta, takođe treba napraviti dobru kalkulaciju, kako bi se videlo da postoji opravdanost držati merkantilnu robu u svom skladištu, ili je ipak jeftinije da se ona drži na lageru kod određenog otkupljivača. Treba se voditi ekonomskim logikama, nikako ne treba da ovakve investicije gledati emotivno (ostaće to mojoj deci, nema veze neka stoji prazno i sl.). Što se tiče nabavke sistema za navodnjavanje, ovakva investicija se skoro uvek pokaže kao dobra. Sistem za navodnjavanje posebno dolazi do izražaja u sušnim godinama, kada se može ostvariti dobar rod, bez obzira na spoljašnje okolnosti (imali smo priliku da se uverimo u poslednjih nekoliko godina kako suša utiče na našu celokupnu poljoprivrednu proizvodnju). Ako poljoprivrednik razmišlja o nabavci sistema za navodnjavanje, svakako treba i da razmišlja o tome šta će da seje na tim parcelama. Nije preporučljivo sejati ratarske kulture na tim parcelama, već je preporučljivo da se sadi povrće iz razloga što se može ostvariti veća razlika u ceni, naravno uz veća ulaganja, kako sadnica, tako i ljudskog rada. Kod kupovine dodatnih obradivih površina treba biti najobazriviji. Trenutno, u većem delu AP Vojvodine a posebno u Južnobačkom okrugu, cene zemljišta su veoma visoke. Prava je retkost ako se pronađe zemljište koje se može kupiti po ceni manjoj od 13-14.000 EUR za hektar. Ovakve cene zemljišta nameću pitanje isplativosti eventualnih kupovina, jer ako uzmemo za primer poljoprivrednika koji se bavi isključivo ratarskim kulturama tj. ne bavi se proizvodnjom povrća ili voća, njemu je potrebno između 25 i 30. godina da ostvari povraćaj uloženog novca u kupovinu zemljišta. Na današnji dan, postoje mnogo isplativije investicije, koje se vraćaju u kraćem vremenskom periodu.

Najbitnije je da se pre bilo kakve investicije, napravi jasan plan kako će se ta investicija vratiti. Ako kalkulacija pokaže da se određena investicija može vratiti u periodu od 10. godina, to svakako predstavlja dobru investiciju. Za investicije za koje se pokaže da je period povraćaja duži od 25. godina, treba dobro razmisliti da li treba ulaziti u njih. Zamislite samo koliko se stvari promenilo od devedesetih godina do danas?

Коментари

Популарни постови са овог блога

Ulazak poljoprivrednika u sistem PDV-a

Često se postavlja pitanje od strane poljoprivrednika, da li je bolje da gazdinstvo uđe u sistem PDV-a ili ne. Odgovor nije toliko jednostavan i potrebno je ovu situaciju sagledati iz nekoliko uglova. Prvo i osnovno je da se pod ulaskom u sistem PDV-a, poljoprivredno gazdinstvo praktično posmatra kao bilo koje drugo pravno lice i samim tim postoje i drugačije obaveze i odgovornosti. Ulazak u sistem PDV-a podrazumeva vođenje knjiga i stvara obavezu plaćanja poreza u skladu sa obračunskim periodom. Ovo možda deluje komplikovano za poljoprivrednike ali u suštini to nije. Ako se angažuje dobar knjigovođa, čije usluge koštaju između 4 i 8.000 dinara mesečno, praktično se svi ovi izazovi rešavaju. Međutim, postavlja se pitanje zašto bi iko od poljoprivrednika želeo da uđe u sistem PDV-a i da vodi brigu o plaćanju poreza i obezbeđivanju sve dokumentacije knjigovođi? Odgovor je veoma jednostavan a on se sastoji u tome da li poljoprivrednik ima neke koristi od toga ili ne. Ukoliko poljoprivr

Primena inovacija u poljoprivredi

Pre nekoliko dana, pročitao sam podatak da je jedan naš institut, koji se bavi poljoprivrednim inovacijama, osmislio uređaj za brzo određivanje azota u zemljištu. Ovakav uređaj je veoma bitan za dalji razvoj poljoprivrede iz razloga što će omogućiti poljoprivrednicima da na licu mesta provere sadržaj azota u zemljištu i da u skladu sa tim podacima, dodaju zemlji onoliko azota koliko je to potrebno, bez nepotrebnog razbacivanja mineralnog đubriva. Inovacije, kako u poljoprivredi, tako i u svim ostalim granama predstavljaju veoma važan faktor za razvoj određene oblasti. Poljoprivreda, barem je kod nas takva percepcija, predstavlja granu u kojoj inovacije nisu toliko izražene, što složićemo se, nije tačno. Poljoprivreda je izuzetno pogodna za inovacije, ukoliko se one rade na pravilan način. Gore navedeni uređaj predstavlja samo jedan segment od mogućnosti koje nudi poljoprivreda a koje se odnose na inovacije. Pre dvadesetak godina GPS sistem u traktorima je spadao samo u domen naučne

Očekivanja od ove godine

Svi koji se na neki način bave poljoprivredom (primarni proizvođači, otkupljivači, izvoznici i sl.) gaje nadu da će ova godina biti dobra godina. U prilog tome idu i preliminarne prognoze, koje govore da bi trebalo da bude dovoljno vlage kako bi sve poljoprivredne kulture imale solidan prinos. Naravno, ovo su samo preliminarni podaci a konačni rezultati će se videti u žetvi. Ono što nikako ne bi bilo dobro za našu poljoprivredu je da nam se ponovi prošla godina, koja je bila u poslednjih desetak godina jedna od najgorih. Kao što sam i naveo na početku, očekivanja su da će ova godina biti mnogo bolja od prethodne ali se ne može sa sigurnošću tvrditi da li će biti slična kao i 2016., koja je bila jedna od najboljih u poslednje vreme. Veoma je bitno da ova godina bude dovoljno vlažna, jer su prošle godine skoro svi koji se bave poljoprivredom, počev od samih proizvođača pa sve do izvoznika, pretrpeli ogromne gubitke. Primarni proizvođači su pored manje novca koji su zaradili prošle