Пређи на главни садржај

Постови

Приказују се постови за мај, 2019

Povoljni krediti za kupovinu zemljišta

Verujem da ste imali priliku da čujete vest da su Ministarstvo poljoprivrede i Poštanska štedionica uspostavili saradnju koja se odnosi na mogućnost dobijanja kredita za kupovinu poljoprivrednog zemljišta, sa rokom otplate od 20. godina. Iznosi kredita će biti do 50.000 EUR a garancija će biti samo zemljište koje se kupuje. Ovu vest svakako treba pozdraviti. Povoljni krediti, u ovom slučaju za nabavku zemljišta, predstavljaju dobru opciju za razvoj poljoprivrede generalno. Ukoliko se prate republičke i pokrajinske institucije, mogu se naći povoljni uslovi i za nabavku mehanizacije, sistema za navodnjavanje i sl. Poljoprivreda, kao i svaka druga privredna grana, mora da se razvija kako bi ostala konkurentna. Nije moguće razvijati se sa zastarelom mehanizacijom, malom količinom obradivog zemljišta i nepovoljnim kreditima. Povoljni krediti tj. povoljni finansijski uslovi za razvoj pružaju mogućnost poljoprivrednicima da planiraju budućnost, što je veoma važno u današnjem poslovanju. Pr

Kakva su nam očekivanja od pšenice rod 2019?

Za nešto više od mesec dana, očekuje nas prva ozbiljnija žetva ove godine, žetva pšenice. Za većinu poljoprivrednika će to biti prvi novac koji će imati na raspolaganju. Da li poljoprivrednici mogu sa optimizmom da dočekuju žetvu pšenice ili ne, pokušaću odgovoriti u nastavku teksta. Prilikom setve prošle jeseni, poljoprivrednici su se susreli sa nedovoljnom vlagom u zemljištu i setva nije mogla biti obavljena u optimalnom roku. Većina poljoprivrednika je čekala kišu kako bi posejali pšenicu, međutim kiša je došla kasno i dobar deo poljoprivrednika je posejao pšenicu u suvo zemljište. Sve ovo će se svakako odraziti na budući rod tj. svakako će doći do umanjenja prinosa, samo ćemo videti o kom procentu će se raditi. Tokom zime, koja takođe nije bila najoptimalnija za pšenicu, kao i tokom proleća, situacija se malo popravila, ali na žalost, nedovoljno. Tek u maju su se vremenski uslovi popravili i išli su na ruku usevima pšenice, barem što se tiče vlage. U drugoj polovini juna nas oče

Previše padavina u maju?

Do pre nekoliko nedelja, situacija u poljoprivredi je izgledala prilično zabrinjavajuće, zbog nedostatka vlage u zemljištu u skoro svim krajevima Srbije. Krajem aprila i početkom maja, dobili smo neophodnu kišu, koja je značajno popravila situaciju i dala nam je optimizam da ćemo imati koliko-toliko dobru godinu. Da li će se sve promeniti u maju, ostaje da se vidi. Na osnovu prognoze koju sam video, u maju nas očekuje od 31. dana, skoro 20. kišnih dana. Ako se ovakva prognoza ispostavi kao tačna, to bi značilo da ćemo imati previše vlage i biće ugrožen razvoj biljaka zbog nedostatka sunčanih dana. Cela ova poljoprivredna godina je počela naopako. Prvo smo imali izuzetno sušnu jesen, koja nije dozvolila adekvatan razvoj semena uljane repice i u nekim slučajevima i pšenice. Nakon zimskog perioda, koji takođe možemo okarakterisati kao nedovoljno vlažan, došlo je proleće, koje nije bilo najpogodnije za prolećnu setvu tj. imali smo dovoljno lepog vremena ali nismo imalo dovoljno vlage u

Srbija godišnje gubi 25.000 hektara poljoprivrednog zemljišta

Pre nekoliko dana, pročitao sam vest da Srbija godišnje gubi oko 25.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Složićete se da je ovakva površina stvarno velika i da se sigurno treba zapitati šta je razlog ovakvom scenariju. Kako bi smo izbegli bilo kakve nedoumice, 25.000 hektara ne može da nestane, već može samo da se koristi za neke druge namene a ne za poljoprivredu. Takva je situacija i u ovom slučaju. Veliki broj hektara se godišnje u Srbiji pretvori iz poljoprivrednog u građevinsko zemljište iz razloga što se grade neki objekti ili infrastruktura. Najviše hektara se pretvori prilikom izgradnje puteva, što šire gledano, predstavlja dobru stvar iz razloga što je putna infrastruktura ključna za razvoj bilo koje zemlje. To najbolje možemo videti na primerima Mađarske ili Hrvatske pošto su ove zemlje u prethodnom periodu izgradile veliki deo svojih planiranih puteva i na taj način povezale delove svoje zemlje. Mađarska je postala tranzitna zemlja, koja praktično spaja istočnu Evropu s