Sigurno ste čuli za nekoga ko je nasledio zemlju od roditelja ili starih roditelja a on ne planira da je obrađuje, zato što živi u gradu ili jednostavno ne želi da se bavi poljoprivredom? Ovaj tekst će biti posvećen upravo ovim ljudima, koji su dobili zemlju u nasledstvo i ne znaju šta dalje da rade sa njom.
Na početku moramo da napravimo razliku između zemlje koja se nalazi u Bačkoj (južna i zapadna Bačka), Sremu i u Banatu. Generalno, zemlja u AP Vojvodini je najkvalitetnija u južnoj Bačkoj i samim tim su i cene zemlje najviše. Za primer ćemo uzeti da se nasleđena zemlja nalazi u Bačkoj i da ista pripada prvoj ili drugoj klasi. Prosečna cena zemlje koju smo uzeli za primer je između 12 i 15.000 EUR po hektaru i u zavisnosti od toga koliko je neko nasledio, ovo predstavlja jako dobar kapital. Prvi izbor, ukoliko naslednik nema nameru da se u bližem budućem periodu bavi obrađivanjem zemlje, je svakako prodaja iste jer su cene trenutno na istorijskom maksimumu. Svakako je preporuka da se ovaj novac uloži u neki drugi posao, koji će stvarati određene prihode ili eventualno da se novac uloži u nekretninu, koja će se iznajmljivati ili sl. Ne treba odbaciti ni opciju da se novac uloži u banku tj. da se štedi u dinarima jer su danas kamate u dinarima relativno solidne (oko 4% na godišnjem nivou i štednja u dinarima ne podleže oporezivanju). Sigurno nije preporuka da se od ovog novca kupi automobili ili da se uplati neko raskošno letovanje. Drugi izbor, ukoliko naslednik planira da se u bližem budućem periodu bavi obradom zemlje (primer: ima nameru da posadi voćnjak, lešnike ili sl.), svakako je preporuka da se ta zemlja da nekome u arendu. Cene arende na godišnjem nivou su u rasponu od 350 do 600 EUR po hektaru i ovaj novac može predstavljati solidan pasivan prihod. Takođe, ukoliko naslednik želi da se bavi nekim drugim poslom a ne želi da prodaje zemlju, svakako bi preporuka bila da se ta zemlja založi pod hipoteku, uzme se krediti u bilo kojoj banci pod povoljnim uslovima (kamata od 3 od 5% na godišnjem nivou) i da se taj kredit finansira od arende koju naslednik dobija. Ovako naslednik ima novca na raspolaganju za druge poslove, ima stabilan mesečni pasivan prihod od arende (danas je prilično lako dati zemlju u arendu u većini mesta u Bačkoj) a i ostaje mu zemlja kada odluči da se bavi poljoprivredom.
Svakako postoji mnogo opcija šta raditi sa nasleđenom zemljom. Ono što nikako ne bi trebalo uraditi sa njom je prodati je i taj novac potrošiti na bezvezne stvari (automobil, garderoba, letovanje, izlasci i sl.). Preporuka je da se novac, ukoliko dođe do prodaje, uloži u neke poslove koji mogu doneti stabilne prihode.
Na početku moramo da napravimo razliku između zemlje koja se nalazi u Bačkoj (južna i zapadna Bačka), Sremu i u Banatu. Generalno, zemlja u AP Vojvodini je najkvalitetnija u južnoj Bačkoj i samim tim su i cene zemlje najviše. Za primer ćemo uzeti da se nasleđena zemlja nalazi u Bačkoj i da ista pripada prvoj ili drugoj klasi. Prosečna cena zemlje koju smo uzeli za primer je između 12 i 15.000 EUR po hektaru i u zavisnosti od toga koliko je neko nasledio, ovo predstavlja jako dobar kapital. Prvi izbor, ukoliko naslednik nema nameru da se u bližem budućem periodu bavi obrađivanjem zemlje, je svakako prodaja iste jer su cene trenutno na istorijskom maksimumu. Svakako je preporuka da se ovaj novac uloži u neki drugi posao, koji će stvarati određene prihode ili eventualno da se novac uloži u nekretninu, koja će se iznajmljivati ili sl. Ne treba odbaciti ni opciju da se novac uloži u banku tj. da se štedi u dinarima jer su danas kamate u dinarima relativno solidne (oko 4% na godišnjem nivou i štednja u dinarima ne podleže oporezivanju). Sigurno nije preporuka da se od ovog novca kupi automobili ili da se uplati neko raskošno letovanje. Drugi izbor, ukoliko naslednik planira da se u bližem budućem periodu bavi obradom zemlje (primer: ima nameru da posadi voćnjak, lešnike ili sl.), svakako je preporuka da se ta zemlja da nekome u arendu. Cene arende na godišnjem nivou su u rasponu od 350 do 600 EUR po hektaru i ovaj novac može predstavljati solidan pasivan prihod. Takođe, ukoliko naslednik želi da se bavi nekim drugim poslom a ne želi da prodaje zemlju, svakako bi preporuka bila da se ta zemlja založi pod hipoteku, uzme se krediti u bilo kojoj banci pod povoljnim uslovima (kamata od 3 od 5% na godišnjem nivou) i da se taj kredit finansira od arende koju naslednik dobija. Ovako naslednik ima novca na raspolaganju za druge poslove, ima stabilan mesečni pasivan prihod od arende (danas je prilično lako dati zemlju u arendu u većini mesta u Bačkoj) a i ostaje mu zemlja kada odluči da se bavi poljoprivredom.
Svakako postoji mnogo opcija šta raditi sa nasleđenom zemljom. Ono što nikako ne bi trebalo uraditi sa njom je prodati je i taj novac potrošiti na bezvezne stvari (automobil, garderoba, letovanje, izlasci i sl.). Preporuka je da se novac, ukoliko dođe do prodaje, uloži u neke poslove koji mogu doneti stabilne prihode.
Коментари
Постави коментар