Пређи на главни садржај

Prodaja IMT-a

Sigurno ste imali priliku da čujete preko skoro svih sredstava informisanja, da je konačno Industrija motora i traktora (IMT) prodata jednoj indijskoj firmi. Za IMT, koji već godinama ne radi kako treba, niti radi svojim punim kapacitetom, ovo bi trebalo da bude dobar novi početak. Kako su najavili novi vlasnici, koji proizvode slične traktore kao što je to proizvodio i bivši IMT, novi IMT bi trebalo da bude konkurentan u proizvodnji manjih traktora, slabije snage. Generalno, svi naši poljoprivrednici su bili vezani za IMT traktore, jer su bili domaći, delovi i servis su bili dostupni i najbitnije od svega, ovi traktori su bili pouzdani. Nije realno očekivati da IMT proizvodi traktore velike snage, jer na tom polju dominiraju neki drugi proizvođači, koji su se dokazali sa svojim kvalitetom.

Postavlja se pitanje, zašto se čeka dugi broj godina sa privatizacijom firmi koje ne rade kako treba? Sve te firme, koje posluju sa gubicima, su veliki teret za državu, koja mora da izdvaja velika sredstva, kako bi te firme izmirile obaveze u smislu plata, električne energije i sl. Najverovatnije da je razlog, ukoliko bi se te firme ugasile u momentu kada one postanu neprofitabilne, da bi veliki broj ljudi ostao bez posla i ovo bi bio negativni marketing za Vladu Republike Srbije. Naravno, nikad ne treba da bude glavni cilj da ljudi ostanu bez posla ali sigurno ne može biti cilj održavati neku firmu veštački u životu i ulagati veliku količinu našeg novca u tekuće obaveze. Rešenje je svakako privatizacija tih kompanija. Privatizacija nije jedini model ali se u velikoj većini slučajeva (sem onih privatizacija koje su urađene kako bi se opljačkala neka fabrika a nikad nije ni bio cilj da se pokrene proizvodnja) pokazala kao dobra opcija. Naime, nije isto kada nekom firmom upravlja strana ili domaća kompanija u privatnom vlasništvu, koja je pošteno platila za imovinu te firme, sprovela socijalan program i sl. i kada državnom imovinom upravlja neko rukovodstvo koje je tu postavljeno od strane Vlade ili od strane nadležnog ministarstva. Ključna razlika je u svojini nad tom imovinom, jer privatnom imovinom se znatno drugačije upravlja u odnosu na javnu imovinu. Ono što je pogrešno urađeno u prethodnih dvadesetak godina, nakon početka privatizacije u Republici Srbiji, je svakako to što se nije u dovoljnoj meri kontrolisalo ko će biti budući vlasnik neke fabrike, pa smo došli u situaciju da se desilo mnogo neuspešnih privatizacija, što je veliki problem za sve nas. Postoje primeri nekih zemalja (Slovačka, Češka) gde je privatizacija sprovedena na drugačiji način i gde su se te privatizovane fabrike nastavile razvijati (primer fabrike Škoda u Češkoj Republici). Očigledno da mi nismo dovoljno vodili računa o samoj privatizaciji ali je ona bila neminovnost u privredi koja je u tranziciji. 

Sve u svemu, ne mogu da kažem da je privatizacija kod nas dobro sprovedena, ali je svakako bolje da se velika većina firmi privatizuje, jer privatna firma, bilo ona strana ili domaća, svakako zna bolje da upravlja u odnosu na određeno rukovodstvo koje je postavljeno zarad ovih ili onih interesa.

Коментари

Популарни постови са овог блога

Ulazak poljoprivrednika u sistem PDV-a

Često se postavlja pitanje od strane poljoprivrednika, da li je bolje da gazdinstvo uđe u sistem PDV-a ili ne. Odgovor nije toliko jednostavan i potrebno je ovu situaciju sagledati iz nekoliko uglova. Prvo i osnovno je da se pod ulaskom u sistem PDV-a, poljoprivredno gazdinstvo praktično posmatra kao bilo koje drugo pravno lice i samim tim postoje i drugačije obaveze i odgovornosti. Ulazak u sistem PDV-a podrazumeva vođenje knjiga i stvara obavezu plaćanja poreza u skladu sa obračunskim periodom. Ovo možda deluje komplikovano za poljoprivrednike ali u suštini to nije. Ako se angažuje dobar knjigovođa, čije usluge koštaju između 4 i 8.000 dinara mesečno, praktično se svi ovi izazovi rešavaju. Međutim, postavlja se pitanje zašto bi iko od poljoprivrednika želeo da uđe u sistem PDV-a i da vodi brigu o plaćanju poreza i obezbeđivanju sve dokumentacije knjigovođi? Odgovor je veoma jednostavan a on se sastoji u tome da li poljoprivrednik ima neke koristi od toga ili ne. Ukoliko poljoprivr

Edukacija poljoprivrednika

Nakon završetka skoro svih radova za ovu godinu, za poljoprivrednike dolazi period kada su smanjene aktivnosti i kada treba razmišljati o tome kako iskoristi zimsko vreme, jer obavljanje nekih većih i ozbiljnijih poslova nije moguće. Preporuka je da se ovo vreme iskoristi kako za odmor, tako i za edukaciju kako bi poljoprivrednici što spremniji dočekali sledeću godinu. Krajem januara i tokom februara, skoro u svakom mestu u Srbiji promoteri i zastupnici hemijskih i semenarskih kuća organizuju edukacije ili promocije za poljoprivrednike. Imao sam prilike da organizujem ovakve edukacije i slobodno mogu reći da se postiže dobar efekat. Poljoprivrednici dolaze na ove edukacije prvenstveno zbog druženja ali i da razmene mišljenja između sebe i da nešto nauče. Mana ovakvih edukacija je to što je ipak promocija na prvom mestu a tek onda dolazi struka. Tokom zimskih meseci se organizuju i razni stručni skupovi, kako na Zlatiboru, tako i na ostalim naučnim institucijama u Srbiji. Svakako je

Primena inovacija u poljoprivredi

Pre nekoliko dana, pročitao sam podatak da je jedan naš institut, koji se bavi poljoprivrednim inovacijama, osmislio uređaj za brzo određivanje azota u zemljištu. Ovakav uređaj je veoma bitan za dalji razvoj poljoprivrede iz razloga što će omogućiti poljoprivrednicima da na licu mesta provere sadržaj azota u zemljištu i da u skladu sa tim podacima, dodaju zemlji onoliko azota koliko je to potrebno, bez nepotrebnog razbacivanja mineralnog đubriva. Inovacije, kako u poljoprivredi, tako i u svim ostalim granama predstavljaju veoma važan faktor za razvoj određene oblasti. Poljoprivreda, barem je kod nas takva percepcija, predstavlja granu u kojoj inovacije nisu toliko izražene, što složićemo se, nije tačno. Poljoprivreda je izuzetno pogodna za inovacije, ukoliko se one rade na pravilan način. Gore navedeni uređaj predstavlja samo jedan segment od mogućnosti koje nudi poljoprivreda a koje se odnose na inovacije. Pre dvadesetak godina GPS sistem u traktorima je spadao samo u domen naučne