Пређи на главни садржај

Poseta NR Kini - Drugi deo

Kao što sam napisao u prošlom tekstu, i ovaj tekst ću posvetiti mojoj poseti NR Kini, jer je ova zemlja ostavila veoma pozitivan utisak na mene. Svi stereotipi, o kojima smo imali priliku da slušamo o Kini, padaju u vodu kada se poseti ova velika zemlja i kada se upoznaju ljudi koji tamo žive.

Verujem da većina nas misli da je Kina homogena zemlja i da svu svi kinezi isti. Naravno, kada se ode i vidi Kina, veoma lako shvatimo je i ovo jedan od stereotipa. Naime, ne da nisu svi kinezi isti, već su ljudi koji žive u Kini veoma različiti. Kina je država sastavljena od 33. divizije, od kojih su 22. provincije. Svaka provincija ima svoju kulturu, tradiciju, kuhinju i običaje i one se veoma međusobno razlikuju. Istok Kine je najbogatiji, jer su tu locirani svi veliki gradovi, od kojih su najveći Peking, Šangaj i Gvanžu. Na jugo-istoku Kine se nalaze i Hong Kong i Makao i ova regija je najrazvijenija u celoj Kini. Većinu populacije u Kini čine Han kinezi (88%) a ostatak čine ostali narodi (koreanci, hindusi, tajlanđani itd.). Generalno, Han kinezi su veoma slični u svim provincijama, ali narodi koji žive u zapadnom delu Kine ili na Tibetu, su znatno različiti od Han kineza. Istorija Kine je veoma fascinantna, i kinezi mogu dokumentovati svoju istoriju 5000 unazad (od raznih dinastija sve do savremene republike). Inače reč „Kina“ na kineskom znači „centar sveta“, što znači da kinezi smatraju da su upravo oni početnici celokupne civilizacije. Interesantno je recimo da velika većina kineza (preko 90%) nikada nije bilo izvan granica Kine tj. nikad nigde nije putovalo. Putuje samo oko 10% kineza, što predstavlja respektabilan broj od oko 150 miliona. Što se tiče kineskog državljanstva, praktično je nemoguće da stranac dobije njihovo državljanstvo. Ljudi iz Srbije, koje smo imali prilike da upoznamo prilikom posete Šangaju, rade na fakultetu kao profesori već više od 10. godina i najviše šta mogu da dobiju je radna i boravišna dozvola u trajanju od godinu dana. Što se tiče minimalne plate, ona je u Kini trenutno oko 400 EUR a prosečna plata iznosi oko 600 EUR, što predstavlja viši standard u odnosu na Srbiju (u prosečnoj plati su obuhvaćeni svi stanovnici Kine, kako oni sa bogatog istoka, tako i oni sa siromašnog zapada i ruralnih sredina). U Šangaju, prosečna plata je oko 1.500 EUR (barem na osnovu reči našeg turističkog vodiča). Prosečna cena kvadrata stambenog prostora u Šangaju iznosi oko 2.500 EUR tj. na periferiji Šangaja su cene oko 1.000 EUR a u širem centru grada su oko 11.000 EUR. Interesantno je da su stanovi u privatnom vlasništvu investitora ili krajnjeg kupca a zemljište na kom je zgrada izgrađena je u vlasništvu države. Investitori mogu dobiti pravo korišćenja zemljišta, ne i pravo vlasništva, i to na period od 70. godina. Ovakav princip se počeo primenjivati u Kini od momenta njihovog otvaranja ka svetu tj. posle 1980 godine. Vlasti NR Kine su obećali, kada za to dođe vreme, da će promeniti ovaj zakon (negde 2050 godine), kako bi i zemljište i zgrada imali istog vlasnika (trenutno nije moguće promeniti ovaj zakon jer je to, po rečima našeg vodiča, veoma komplikovano).

Mislim da sam vam sa ova dva teksta o NR Kini uspeo preneti sve najzanimljivije informacije koje sam čuo o Kini. Sledeći tekstovi će se odnositi na poljoprivredne teme jer nas očekuje izuzetno zanimljiva i, verujem, rodna godina.

Коментари

Популарни постови са овог блога

Ulazak poljoprivrednika u sistem PDV-a

Često se postavlja pitanje od strane poljoprivrednika, da li je bolje da gazdinstvo uđe u sistem PDV-a ili ne. Odgovor nije toliko jednostavan i potrebno je ovu situaciju sagledati iz nekoliko uglova. Prvo i osnovno je da se pod ulaskom u sistem PDV-a, poljoprivredno gazdinstvo praktično posmatra kao bilo koje drugo pravno lice i samim tim postoje i drugačije obaveze i odgovornosti. Ulazak u sistem PDV-a podrazumeva vođenje knjiga i stvara obavezu plaćanja poreza u skladu sa obračunskim periodom. Ovo možda deluje komplikovano za poljoprivrednike ali u suštini to nije. Ako se angažuje dobar knjigovođa, čije usluge koštaju između 4 i 8.000 dinara mesečno, praktično se svi ovi izazovi rešavaju. Međutim, postavlja se pitanje zašto bi iko od poljoprivrednika želeo da uđe u sistem PDV-a i da vodi brigu o plaćanju poreza i obezbeđivanju sve dokumentacije knjigovođi? Odgovor je veoma jednostavan a on se sastoji u tome da li poljoprivrednik ima neke koristi od toga ili ne. Ukoliko poljoprivr

Edukacija poljoprivrednika

Nakon završetka skoro svih radova za ovu godinu, za poljoprivrednike dolazi period kada su smanjene aktivnosti i kada treba razmišljati o tome kako iskoristi zimsko vreme, jer obavljanje nekih većih i ozbiljnijih poslova nije moguće. Preporuka je da se ovo vreme iskoristi kako za odmor, tako i za edukaciju kako bi poljoprivrednici što spremniji dočekali sledeću godinu. Krajem januara i tokom februara, skoro u svakom mestu u Srbiji promoteri i zastupnici hemijskih i semenarskih kuća organizuju edukacije ili promocije za poljoprivrednike. Imao sam prilike da organizujem ovakve edukacije i slobodno mogu reći da se postiže dobar efekat. Poljoprivrednici dolaze na ove edukacije prvenstveno zbog druženja ali i da razmene mišljenja između sebe i da nešto nauče. Mana ovakvih edukacija je to što je ipak promocija na prvom mestu a tek onda dolazi struka. Tokom zimskih meseci se organizuju i razni stručni skupovi, kako na Zlatiboru, tako i na ostalim naučnim institucijama u Srbiji. Svakako je

Primena inovacija u poljoprivredi

Pre nekoliko dana, pročitao sam podatak da je jedan naš institut, koji se bavi poljoprivrednim inovacijama, osmislio uređaj za brzo određivanje azota u zemljištu. Ovakav uređaj je veoma bitan za dalji razvoj poljoprivrede iz razloga što će omogućiti poljoprivrednicima da na licu mesta provere sadržaj azota u zemljištu i da u skladu sa tim podacima, dodaju zemlji onoliko azota koliko je to potrebno, bez nepotrebnog razbacivanja mineralnog đubriva. Inovacije, kako u poljoprivredi, tako i u svim ostalim granama predstavljaju veoma važan faktor za razvoj određene oblasti. Poljoprivreda, barem je kod nas takva percepcija, predstavlja granu u kojoj inovacije nisu toliko izražene, što složićemo se, nije tačno. Poljoprivreda je izuzetno pogodna za inovacije, ukoliko se one rade na pravilan način. Gore navedeni uređaj predstavlja samo jedan segment od mogućnosti koje nudi poljoprivreda a koje se odnose na inovacije. Pre dvadesetak godina GPS sistem u traktorima je spadao samo u domen naučne