Пређи на главни садржај

Šta sejati sledeće godine?

S obzirom da su žetve soje i kukuruza u toku, postavlja se pitanje da li je sada pravo vreme da se razmišlja o setvi za narednu godinu ili je to još rano? Pravi odgovor bi bio da nikad nije rano planirati neke aktivnosti za narednu godinu, jer tada postoji dovoljno vremena da se promene odluke ako dođe do nekih novih okolnosti ili se pojave neke nove informacije.

Ako se planira setva pšenice, onda je ovo pravo vreme da se već krene sa pripremnim aktivnostima kako bi se setva obavila u optimalnom roku. Optimalni rok je veoma bitan kako bi se poljoprivrednik mogao nadati dobrom rodu sledeće godine, pod uslovom da se obave sve agrotehničke aktivnosti koje pšenica zahteva i da nas sve posluži vreme u sledećoj godini. Velika većina poljoprivrednika u Južnobačkom okrugu već nekoliko godina u nazad seje uglavnom dve kulture, a to su soja i kukuruz. Velika je verovatnoća da će se ovakav trend nastaviti i u narednim godinama, jer su se ove kulture pokazale značajno isplativije i profitabilnije od na primer pšenice. Pšenicu poljoprivrednici seju uglavnom zbog plodoreda, međutim i ovo se ne poštuje baš previše. Ako uzmemo za primer poljoprivrednika koji seje samo pomenute dve kulture, planirati setvu je još rano iz razloga što su soja i kukuruz prolećne kulture, pa ima dovoljno vremena da se sve isplanira i obavi na najbolji način. Ono što svakako treba uzeti u obzir je i uljana repica, za koju se sve više i više poljoprivrednika odlučuje, iz razloga što se pokazalo da ona ima stabilan prinos, koji kada se pomnoži sa cenom, dobije se prilično dobra računica za poljoprivrednika. U ovom momentu, optimalan rok za setvu uljane repice je već prošao tj. optimalan rok je u poslednjoj nedelji avgusta i prvoj nedelji septembra, međutim, ukoliko se poljoprivrednik odluči da želi da seje uljanu repicu ove godine, još nije prekasno da to uradi. U ovom slučaju važi ono pravilo „što pre, to bolje“ a sve u cilju da se ne bi ugrozio budući rod. Pored uljane repice, ne treba odbaciti setvu ni ostalih ratarskih kultura, kao što je to prvenstveno ječam. Ječam takođe daje stabilne prinose na našim njivama ali naši poljoprivrednici ječam (stočni) koriste za ishranu stoke a manje za komercijalnu prodaju. Od ječma je izraženiji pivarski ječam, koji poljoprivrednici proizvode za potrebe sladare i sa prodajom ovakvog ječma mogu ostvariti veću razliku u ceni u odnosu na stočni ječam. S obzirom da je svaka proizvodna godina drugačija, prilikom planiranja treba uzeti u obzir sve rizike koji se mogu pojaviti a svakako je najznačajniji rizik suše, koja može gotovo u celosti uništiti rod. Treba obratiti pažnju da se seju one ratarske kulture kod kojih postoji manji rizik od suše a prvenstveno su to pšenica i uljana repica. Naravno, ukoliko poljoprivrednik poseduje sisteme za navodnjavanje, rizik od suše se značajno smanjuje a samim tim mu se i povećavaju mogućnosti za setvu više kultura za koje on smatra da mogu biti najisplativije te godine.

Na kraju, zaključak bi mogao biti da nikad nije prerano da se prave planovi i strategija za sledeću godinu. Mnogo je bitnije da se planovi i sprovedu u delo, jer planovi bez realizacije predstavljaju samo snove od kojih ne može da se živi…

Коментари

Популарни постови са овог блога

Ulazak poljoprivrednika u sistem PDV-a

Često se postavlja pitanje od strane poljoprivrednika, da li je bolje da gazdinstvo uđe u sistem PDV-a ili ne. Odgovor nije toliko jednostavan i potrebno je ovu situaciju sagledati iz nekoliko uglova. Prvo i osnovno je da se pod ulaskom u sistem PDV-a, poljoprivredno gazdinstvo praktično posmatra kao bilo koje drugo pravno lice i samim tim postoje i drugačije obaveze i odgovornosti. Ulazak u sistem PDV-a podrazumeva vođenje knjiga i stvara obavezu plaćanja poreza u skladu sa obračunskim periodom. Ovo možda deluje komplikovano za poljoprivrednike ali u suštini to nije. Ako se angažuje dobar knjigovođa, čije usluge koštaju između 4 i 8.000 dinara mesečno, praktično se svi ovi izazovi rešavaju. Međutim, postavlja se pitanje zašto bi iko od poljoprivrednika želeo da uđe u sistem PDV-a i da vodi brigu o plaćanju poreza i obezbeđivanju sve dokumentacije knjigovođi? Odgovor je veoma jednostavan a on se sastoji u tome da li poljoprivrednik ima neke koristi od toga ili ne. Ukoliko poljoprivr

Edukacija poljoprivrednika

Nakon završetka skoro svih radova za ovu godinu, za poljoprivrednike dolazi period kada su smanjene aktivnosti i kada treba razmišljati o tome kako iskoristi zimsko vreme, jer obavljanje nekih većih i ozbiljnijih poslova nije moguće. Preporuka je da se ovo vreme iskoristi kako za odmor, tako i za edukaciju kako bi poljoprivrednici što spremniji dočekali sledeću godinu. Krajem januara i tokom februara, skoro u svakom mestu u Srbiji promoteri i zastupnici hemijskih i semenarskih kuća organizuju edukacije ili promocije za poljoprivrednike. Imao sam prilike da organizujem ovakve edukacije i slobodno mogu reći da se postiže dobar efekat. Poljoprivrednici dolaze na ove edukacije prvenstveno zbog druženja ali i da razmene mišljenja između sebe i da nešto nauče. Mana ovakvih edukacija je to što je ipak promocija na prvom mestu a tek onda dolazi struka. Tokom zimskih meseci se organizuju i razni stručni skupovi, kako na Zlatiboru, tako i na ostalim naučnim institucijama u Srbiji. Svakako je

Primena inovacija u poljoprivredi

Pre nekoliko dana, pročitao sam podatak da je jedan naš institut, koji se bavi poljoprivrednim inovacijama, osmislio uređaj za brzo određivanje azota u zemljištu. Ovakav uređaj je veoma bitan za dalji razvoj poljoprivrede iz razloga što će omogućiti poljoprivrednicima da na licu mesta provere sadržaj azota u zemljištu i da u skladu sa tim podacima, dodaju zemlji onoliko azota koliko je to potrebno, bez nepotrebnog razbacivanja mineralnog đubriva. Inovacije, kako u poljoprivredi, tako i u svim ostalim granama predstavljaju veoma važan faktor za razvoj određene oblasti. Poljoprivreda, barem je kod nas takva percepcija, predstavlja granu u kojoj inovacije nisu toliko izražene, što složićemo se, nije tačno. Poljoprivreda je izuzetno pogodna za inovacije, ukoliko se one rade na pravilan način. Gore navedeni uređaj predstavlja samo jedan segment od mogućnosti koje nudi poljoprivreda a koje se odnose na inovacije. Pre dvadesetak godina GPS sistem u traktorima je spadao samo u domen naučne