Пређи на главни садржај

Emisija "Bolja zemlja"

Pre nešto više od nedelju dana, imao sam priliku da gostujem u emisiji „Bolja zemlja“ kod Uroša Davidovića. U samoj emisiji smo Uroš i ja pričali o aktuelnim temama koje se odnose prvenstveno na žetvu kukuruza i soje. Po komentarima koje sam dobio od svojih prijatelja i poznanika, može se zaključiti da smo Uroš i ja pogodili prave teme i da smo sa svim poljoprivrednicima podelili prave informacije. U ovom tekstu osvrnuću se na Urošev rad tj. na njegovu emisiju i na teme koje obrađuje.

Uroša sam zvanično upoznao kada smo dogovarali koncept reportaže, koju je on snimao u Beočinu tj. konkretno na silosima „Agrogrnje“ u pomenutom mestu. Tada smo napravili takođe jednu zanimljivu reportažu, gde smo se dotakli i nekih širih stvari koje bi bile korisne za državu Srbiju a prvenstveno su se te stvari odnosile na Dunav (rečni transport koji nije dovoljno iskorišćen) i skladišne kapacitete u Luci Konstanca (da država Srbija ima u svom vlasništvu skladišne kapacitete u Konstanci, umesto u Luci Bar, jer je transport mnogo jednostavniji do Konstance u odnosu na Bar). Od ove reportaže, Uroš i ja smo često u kontaktu i razmenjujemo informacije koje se odnose na poljoprivredne teme. O Urošu imam izuzetno visoko mišljenje iz razloga što svoj posao radi veoma profesionalno i koncipira svoje emisije tako da one budu zanimljive i korisne, kako poljoprivrednicima tako i stočarima. Smatram da je Uroš najbolji novinar iz oblasti poljoprivrede u Srbiji, što je dokazao svim svojim delima u prethodnom periodu. Jedan od razloga zašto imam ovakvo mišljenje o njemu je svakako to što su njegove emisije otvorene i iskrene i priča se o realnim problemima i izazovima sa kojima se susreću poljoprivrednici u Srbiji. U njegovim emisijama se sasvim otvoreno priča o tome da se ne može proizvesti kvalitetna rakija od dunja a da njena cena bude 700-800 dinara za litar, ili o tome kako nije realno da ljudi ostaju na selu a da nemaju izgrađenu ni osnovnu infrastrukturu kao što je asfaltirani prilazni put ili priključak na vodu. Takođe, Uroš ima praksu da u svoje emisije poziva i stručnjake iz određenih oblasti vezanih za poljoprivredu, što daje poljoprivrednicima mogućnost da dobiju besplatne savete ali da i nešto nauče od ljudi koji imaju rezultate u svom poslu. Ono što se ne vidi, to je Urošev rad pre same emisije tj. rad na pripremi materijala. Spremiti jednu televizijsku emisiju nije jednostavno, jer tu ima dosta putovanja, dosta troškova, bezbroj razgovora sa ljudima i sl. Nekada je potrebno da se za prilog u emisiji, koji traje 5-6 minuta, pređe i preko 500 km kako bi se snimila i napravila prava priča. Novinarski posao nimalo nije jednostavan i najteži rad se odvija van kamera.

Sve gore napisano je moje iskreno mišljenje o Urošu Davidoviću, kao čoveku i kao profesionalcu. Ukoliko se slažete sa mojim mišljenjem, predlažem da počnete ili da nastavite da pratite njegovu emisiju „Bolja zemlja“, koja se emituje svake nedelje od 9h, jer ćete sigurno čuti neku zanimljivu informaciju ili naučiti nešto novo.

Коментари

Популарни постови са овог блога

Ulazak poljoprivrednika u sistem PDV-a

Često se postavlja pitanje od strane poljoprivrednika, da li je bolje da gazdinstvo uđe u sistem PDV-a ili ne. Odgovor nije toliko jednostavan i potrebno je ovu situaciju sagledati iz nekoliko uglova. Prvo i osnovno je da se pod ulaskom u sistem PDV-a, poljoprivredno gazdinstvo praktično posmatra kao bilo koje drugo pravno lice i samim tim postoje i drugačije obaveze i odgovornosti. Ulazak u sistem PDV-a podrazumeva vođenje knjiga i stvara obavezu plaćanja poreza u skladu sa obračunskim periodom. Ovo možda deluje komplikovano za poljoprivrednike ali u suštini to nije. Ako se angažuje dobar knjigovođa, čije usluge koštaju između 4 i 8.000 dinara mesečno, praktično se svi ovi izazovi rešavaju. Međutim, postavlja se pitanje zašto bi iko od poljoprivrednika želeo da uđe u sistem PDV-a i da vodi brigu o plaćanju poreza i obezbeđivanju sve dokumentacije knjigovođi? Odgovor je veoma jednostavan a on se sastoji u tome da li poljoprivrednik ima neke koristi od toga ili ne. Ukoliko poljoprivr

Edukacija poljoprivrednika

Nakon završetka skoro svih radova za ovu godinu, za poljoprivrednike dolazi period kada su smanjene aktivnosti i kada treba razmišljati o tome kako iskoristi zimsko vreme, jer obavljanje nekih većih i ozbiljnijih poslova nije moguće. Preporuka je da se ovo vreme iskoristi kako za odmor, tako i za edukaciju kako bi poljoprivrednici što spremniji dočekali sledeću godinu. Krajem januara i tokom februara, skoro u svakom mestu u Srbiji promoteri i zastupnici hemijskih i semenarskih kuća organizuju edukacije ili promocije za poljoprivrednike. Imao sam prilike da organizujem ovakve edukacije i slobodno mogu reći da se postiže dobar efekat. Poljoprivrednici dolaze na ove edukacije prvenstveno zbog druženja ali i da razmene mišljenja između sebe i da nešto nauče. Mana ovakvih edukacija je to što je ipak promocija na prvom mestu a tek onda dolazi struka. Tokom zimskih meseci se organizuju i razni stručni skupovi, kako na Zlatiboru, tako i na ostalim naučnim institucijama u Srbiji. Svakako je

Primena inovacija u poljoprivredi

Pre nekoliko dana, pročitao sam podatak da je jedan naš institut, koji se bavi poljoprivrednim inovacijama, osmislio uređaj za brzo određivanje azota u zemljištu. Ovakav uređaj je veoma bitan za dalji razvoj poljoprivrede iz razloga što će omogućiti poljoprivrednicima da na licu mesta provere sadržaj azota u zemljištu i da u skladu sa tim podacima, dodaju zemlji onoliko azota koliko je to potrebno, bez nepotrebnog razbacivanja mineralnog đubriva. Inovacije, kako u poljoprivredi, tako i u svim ostalim granama predstavljaju veoma važan faktor za razvoj određene oblasti. Poljoprivreda, barem je kod nas takva percepcija, predstavlja granu u kojoj inovacije nisu toliko izražene, što složićemo se, nije tačno. Poljoprivreda je izuzetno pogodna za inovacije, ukoliko se one rade na pravilan način. Gore navedeni uređaj predstavlja samo jedan segment od mogućnosti koje nudi poljoprivreda a koje se odnose na inovacije. Pre dvadesetak godina GPS sistem u traktorima je spadao samo u domen naučne