Pre nekoliko dana, na mejl mi je stigao dopis (dopis je zvanično bio upućen Ministarstvu poljoprivrede), od strane jednog poslovnog udruženja iz Novog Sada, koje zastupa interese mlinara, pekara ili uopšte proizvođača pšenice. Dopis se odnosio na inicijativu da se, počev od 2019. godine, stimulišu proizvođači pšenice na takav način da dobijaju 2 din/kg za proizvodnju pšenice „poboljšivača“.
Iskreno, svi navedeni predlozi u gore pomenutom dopisu su u skladu sa mojim načinom razmišljanja. Srbija, pored veoma pogodnog zemljišta i adekvatnih klimatskih uslova, ne može se pohvaliti da ima proizvodnju kvalitetne pšenice. Kao jedan od najbitnijih razloga za ovaj problem je svakako setva nedeklarisanog semena. Po nekim procenama, čak i do 60% pšenice koja se poseje u Srbiji potiče od nedeklarisanog semena. U ovakvim uslovima prosto je nemoguće postići odgovarajući ili ujednačen kvalitet, tako da i ne treba da čudi što naša pšenica nije previše atraktivna, za razliku od soje. Inicijativom se predviđa da poljoprivrednik seje isključivo deklarisano seme (poboljšivače), kako bi proizvodio kvalitetnu pšenicu. Danas, s obzirom da poljoprivrednici nisu stimulisani sa seju kvalitetnu pšenicu, koja daje 10% manji prinos, oni seju visokoprinosne sorte, koje se ne mogu pohvaliti visokim kvalitetom. Kako bi se ovakva praksa zaustavila, upućena je inicijativa Ministarstvu poljoprivrede a sve u cilju da se stimulišu poljoprivrednici za setvu kvalitetne pšenice. Lično smatram da je predloženo uvećanje od 2 din/kg sasvim razumljivo i da bi ono moglo „naterati“ poljoprivrednike da razmišljaju o setvi kvalitetne pšenice. Inicijativa predlaže da 2019. bude nulta godina i da se praktično od roda 2020. godine krene sa stimulacijama. Uz setvu deklarisanog semena, poljoprivrednik bi bio u obavezi da zasnuje poljoprivrednu proizvodnju na minimum 5ha, sa mlinarima, organizatorima proizvodnje ili izvoznicima (proizvodnja za poznatog kupca), kako bi mogao ostvariti nadoknadu za proizvedenu pšenicu.
Kao što samo to i naveo na samom početku, smatram da je inicijativa jako dobra, kako za proizvođače pšenice, tako i za društvo u celini. Proizvođači će dobiti veće cene za proizvedenu pšenicu a Srbija potencijalno može ponovo postati poznati proizvođač kvalitetne pšenice. Ono na šta još treba obratiti pažnju su svakako i skladišta, u kojima bi se skladištila kvalitetna pšenica. Naime, na današnji dan se ne možemo pohvaliti velikim brojem silosa koji su u mogućnosti da vrše razdvajanje pšenice po kvalitetu, jer je za ovo potrebno imati adekvatnu infrastrukturu, prvenstveno usipne koševe i aparate za brzo određivanje proteina u pšenici. Paralelno, uz eventualno prihvatanje predložene inicijative, treba raditi na tome da se infrastrukturno poboljšaju naši silosi. Ako je inicijativa prvi korak u ostvarenju cilja, ja je lično podržavam!
Iskreno, svi navedeni predlozi u gore pomenutom dopisu su u skladu sa mojim načinom razmišljanja. Srbija, pored veoma pogodnog zemljišta i adekvatnih klimatskih uslova, ne može se pohvaliti da ima proizvodnju kvalitetne pšenice. Kao jedan od najbitnijih razloga za ovaj problem je svakako setva nedeklarisanog semena. Po nekim procenama, čak i do 60% pšenice koja se poseje u Srbiji potiče od nedeklarisanog semena. U ovakvim uslovima prosto je nemoguće postići odgovarajući ili ujednačen kvalitet, tako da i ne treba da čudi što naša pšenica nije previše atraktivna, za razliku od soje. Inicijativom se predviđa da poljoprivrednik seje isključivo deklarisano seme (poboljšivače), kako bi proizvodio kvalitetnu pšenicu. Danas, s obzirom da poljoprivrednici nisu stimulisani sa seju kvalitetnu pšenicu, koja daje 10% manji prinos, oni seju visokoprinosne sorte, koje se ne mogu pohvaliti visokim kvalitetom. Kako bi se ovakva praksa zaustavila, upućena je inicijativa Ministarstvu poljoprivrede a sve u cilju da se stimulišu poljoprivrednici za setvu kvalitetne pšenice. Lično smatram da je predloženo uvećanje od 2 din/kg sasvim razumljivo i da bi ono moglo „naterati“ poljoprivrednike da razmišljaju o setvi kvalitetne pšenice. Inicijativa predlaže da 2019. bude nulta godina i da se praktično od roda 2020. godine krene sa stimulacijama. Uz setvu deklarisanog semena, poljoprivrednik bi bio u obavezi da zasnuje poljoprivrednu proizvodnju na minimum 5ha, sa mlinarima, organizatorima proizvodnje ili izvoznicima (proizvodnja za poznatog kupca), kako bi mogao ostvariti nadoknadu za proizvedenu pšenicu.
Kao što samo to i naveo na samom početku, smatram da je inicijativa jako dobra, kako za proizvođače pšenice, tako i za društvo u celini. Proizvođači će dobiti veće cene za proizvedenu pšenicu a Srbija potencijalno može ponovo postati poznati proizvođač kvalitetne pšenice. Ono na šta još treba obratiti pažnju su svakako i skladišta, u kojima bi se skladištila kvalitetna pšenica. Naime, na današnji dan se ne možemo pohvaliti velikim brojem silosa koji su u mogućnosti da vrše razdvajanje pšenice po kvalitetu, jer je za ovo potrebno imati adekvatnu infrastrukturu, prvenstveno usipne koševe i aparate za brzo određivanje proteina u pšenici. Paralelno, uz eventualno prihvatanje predložene inicijative, treba raditi na tome da se infrastrukturno poboljšaju naši silosi. Ako je inicijativa prvi korak u ostvarenju cilja, ja je lično podržavam!
Коментари
Постави коментар