Ukoliko niste imali priliku do sada da čujete, predlažem vam da odete na sajt Razvojnog fonda Vojvodine i tamo se informišete o aktuelnim konkursima tj. dugoročnim kreditima koji se odnose na poljoprivredu.
Uobičajeno je da poljoprivrednik razmišlja o kreditima, ukoliko planira određenu investiciju u vidu nove mehanizacije, izgradnje skladišta, kupovine zemlje i sl. Naravno, kao i kod svih kredita, ključna stvar je kamata, koja ukoliko je visoka, može ugroziti otplatu kredita. Pre bilo kakve investicije, neophodno je napraviti/imati dobar biznis plan, kako bi poljoprivrednik stekao jasnu finansijsku predstavu o budućim otplatama kredita. Ovde ne mislim o biznis planu koje traže banke ili neke druge institucije koje pozajmljuju sredstva, već mislim na kalkulaciju u kojoj će se uzeti u obzir svi prihodi i svi rashodi koje ima poljoprivrednik. Ukoliko takva kalkulacija pokaže da je moguće finansirati otplatu iz prihoda, bilo trenutnih ili budućih koje će investicija doneti, ne treba da postoje prepreke da se investicija i realizuje. Da se vratimo na same kredite i kamatu. Trenutna situacija na bankarskom tržištu je takva da je kamata kod većine kredita, sem dozvoljenog minusa, prilično niska. Ovo nije situacija samo u Srbiji, već je to situacija generalno u celoj Evropi. Međutim, za finansiranje investicija iz poljoprivrede, često je bolje informisati se kod fondova za razvoj iz razloga što oni imaju konkurse koji se odnose na namenske stvari iz poljoprivrede i po pravilu, uslovi tih konkursa su često povoljniji u odnosu na namenske kredite kod banaka. Konkretno, kod Razvojnog fonda, krediti koji se odnose na nabavku opreme za poljoprivrednu proizvodnju, protivgradne mreže, plastenike, opreme i sistema za navodnjavanje i sl. ili pak izgradnju, adaptaciju i opremanje skladišnih kapaciteta, silosa, podnih skladišta, hladnjača i kapaciteta za preradu poljoprivrednih proizvoda i sl., u zavisnosti od opštine u kojoj poljoprivrednik živi, su veoma povoljni. U najidealnijim uslovima, kamata na ovakve namenske kredite je samo 1% na godišnjem nivou. Ovakvi krediti podrazumevaju učešće od 20% i maksimalan iznos kredita iznosi 100 miliona dinara. Iz bilo kog ugla kada se sagleda kredit od 1% godišnje kamate, može se konstatovati da je on prilično atraktivan i svaki poljoprivrednik koji ima potrebu za bilo kakvom investicijom, treba ovakve ponude da uzme u obzir.
Kako u poljoprivredi, tako i u svim ostalim delatnostima važi pravilo da ako ne napreduješ, ti u stvari, nazaduješ. Osavremenjivanje poljoprivredne mehanizacije, ulaganje u plastenike, kupovina zemlje i sl., predstavljaju razvoj poljoprivrednog gazdinstva. Nije realno očekivati da će poljoprivrednik, koji ima mehanizaciju staru u proseku više od 30. godina, koji nema svoje skladišne kapacitete, koji nema svoje plastenike ili sl., bude konkurentan u narednim godinama. Investicije predstavljaju neminovnost i ako poljoprivrednik želi da i dalje živi od svog rada, on mora u ovom pravcu i da razmišlja. Izgovor da su krediti skupi više jednostavno nije aktuelan. Više se tu radi o strahu i percepciji da se investicija neće isplatiti i da će se ugroziti gazdinstvo. Sa jasnim planom, ni ovakve stvari više ne bi trebale biti problem…
Uobičajeno je da poljoprivrednik razmišlja o kreditima, ukoliko planira određenu investiciju u vidu nove mehanizacije, izgradnje skladišta, kupovine zemlje i sl. Naravno, kao i kod svih kredita, ključna stvar je kamata, koja ukoliko je visoka, može ugroziti otplatu kredita. Pre bilo kakve investicije, neophodno je napraviti/imati dobar biznis plan, kako bi poljoprivrednik stekao jasnu finansijsku predstavu o budućim otplatama kredita. Ovde ne mislim o biznis planu koje traže banke ili neke druge institucije koje pozajmljuju sredstva, već mislim na kalkulaciju u kojoj će se uzeti u obzir svi prihodi i svi rashodi koje ima poljoprivrednik. Ukoliko takva kalkulacija pokaže da je moguće finansirati otplatu iz prihoda, bilo trenutnih ili budućih koje će investicija doneti, ne treba da postoje prepreke da se investicija i realizuje. Da se vratimo na same kredite i kamatu. Trenutna situacija na bankarskom tržištu je takva da je kamata kod većine kredita, sem dozvoljenog minusa, prilično niska. Ovo nije situacija samo u Srbiji, već je to situacija generalno u celoj Evropi. Međutim, za finansiranje investicija iz poljoprivrede, često je bolje informisati se kod fondova za razvoj iz razloga što oni imaju konkurse koji se odnose na namenske stvari iz poljoprivrede i po pravilu, uslovi tih konkursa su često povoljniji u odnosu na namenske kredite kod banaka. Konkretno, kod Razvojnog fonda, krediti koji se odnose na nabavku opreme za poljoprivrednu proizvodnju, protivgradne mreže, plastenike, opreme i sistema za navodnjavanje i sl. ili pak izgradnju, adaptaciju i opremanje skladišnih kapaciteta, silosa, podnih skladišta, hladnjača i kapaciteta za preradu poljoprivrednih proizvoda i sl., u zavisnosti od opštine u kojoj poljoprivrednik živi, su veoma povoljni. U najidealnijim uslovima, kamata na ovakve namenske kredite je samo 1% na godišnjem nivou. Ovakvi krediti podrazumevaju učešće od 20% i maksimalan iznos kredita iznosi 100 miliona dinara. Iz bilo kog ugla kada se sagleda kredit od 1% godišnje kamate, može se konstatovati da je on prilično atraktivan i svaki poljoprivrednik koji ima potrebu za bilo kakvom investicijom, treba ovakve ponude da uzme u obzir.
Kako u poljoprivredi, tako i u svim ostalim delatnostima važi pravilo da ako ne napreduješ, ti u stvari, nazaduješ. Osavremenjivanje poljoprivredne mehanizacije, ulaganje u plastenike, kupovina zemlje i sl., predstavljaju razvoj poljoprivrednog gazdinstva. Nije realno očekivati da će poljoprivrednik, koji ima mehanizaciju staru u proseku više od 30. godina, koji nema svoje skladišne kapacitete, koji nema svoje plastenike ili sl., bude konkurentan u narednim godinama. Investicije predstavljaju neminovnost i ako poljoprivrednik želi da i dalje živi od svog rada, on mora u ovom pravcu i da razmišlja. Izgovor da su krediti skupi više jednostavno nije aktuelan. Više se tu radi o strahu i percepciji da se investicija neće isplatiti i da će se ugroziti gazdinstvo. Sa jasnim planom, ni ovakve stvari više ne bi trebale biti problem…
Коментари
Постави коментар