Pre neki dan sam pročitao vest, da su se poljoprivrednici, pre svega proizvođači voća i povrća iz AP Vojvodine, organizovali kako bi izlagali na poljoprivrednom sajmu u Nemačkoj. Organizovali su se uz pomoć nadležnih institucija, koje su zadužene za razvoj poljoprivrede u AP Vojvodini.
U nekim drugačijim okolnostima, ovakva vest i ne bi bila neka vest koja je vredna pomena. Međutim, poznavajući naš način rada, konkretno zajedničkog rada u poljoprivredi, ova vest predstavlja jednu dobru osnovu za sve buduće aktivnosti koje se odnose na zajednički nastup poljoprivrednika na sajmovima u inostranstvu. U poslednjih nekoliko godina, radi se na tome da se podigne svest kod poljoprivrednika u smislu da je potrebno udruživati se, kako bi se povećala efikasnost, kako same proizvodnje, tako i nabavke i prodaje. Posvećuje se određena pažnja zadrugama, koje se ponovo osnivaju u Srbiji i ovo predstavlja dobar signal da će se u narednom periodu nešto promeniti po ovom pitanju. Naime, naši poljoprivrednici kao da su izgubili poverenje jedne u druge i malo njih sarađuje međusobno. Ovo predstavlja pravu štetu jer kod nas poljoprivrednici nisu dovoljno veliki kako bi samostalno trgovali na bezi ili ostvarivali značajne rabate prilikom nabavke repromaterijala. Udruživanjem nekoliko gazdinstava u zadrugu ili posebno pravno lice, dobija se široka paleta novih mogućnosti a sve u cilju da poljoprivrednici ostvare veći profit tj. da svoju proizvedenu robu prodaju skuplje ili da jeftinije nabave potrebne inpute. U nekim okolnim zemljama, konkretno u Austriji, sasvim je normalno da nekoliko poljoprivrednika međusobno sarađuju i dopunjuju se. Kod njih je saradnja na još višem nivou tj. udružena gazdinstva zajednički koriste svu raspoloživu mehanizaciju koju imaju. Na ovakav način, oni mehanizaciju koriste optimalno i ne investiraju sredstva u bespotrebnu nabavku. Prilikom nabavke, prave planove o setvi i potrebama i zajednički nabavljaju potrebno seme, đubrivo i hemijska zaštitna sredstva. Sličan je princip prilikom prodaje, samo zbog respektabilnih količina koje plasiraju, imaju mogućnost da postignu veću prodajnu cenu i na taj način ostvare veći profit. Ne vidim razlog zašto ovakav model ne primenjuju i naši poljoprivrednici? Ne mora to biti formalno udruženje (zemljoradnička zadruga, društvo sa ograničenom odgovornošću ili sl.), već to za početak može biti neformalno udruženje, koje će zajednički praviti poslove. Mišljenja sam da nam nedostaje poverenja, koje je ključ za uspešno funkcionisanje bilo kakvog udruženja ili zajedničkih poslova.
Prava je šteta što naši poljoprivrednici ne koriste sve mogućnosti koje pružaju na današnji dan. Ako bi smo sproveli anketu među poljoprivrednicima, sa pitanjem da li bi ste se udružili sa drugim poljoprivrednicima ako bi ste na taj način mogli ostvariti veće zarade, verujem da bi većina poljoprivrednika odgovorila pozitivno. Međutim, do same realizacije ovakvih poduhvata nikad ne bi došlo, iz raznoraznih razloga. Najčešći su inat i nepoverenje. Ukoliko bi ove dve stvari naši poljoprivrednici stavili po strani i počeli zajednički da rade i funkcionišu, verujem da bi se efikasnost celokupne naše poljoprivredne proizvodnje podigla na značajno viši nivo.
U nekim drugačijim okolnostima, ovakva vest i ne bi bila neka vest koja je vredna pomena. Međutim, poznavajući naš način rada, konkretno zajedničkog rada u poljoprivredi, ova vest predstavlja jednu dobru osnovu za sve buduće aktivnosti koje se odnose na zajednički nastup poljoprivrednika na sajmovima u inostranstvu. U poslednjih nekoliko godina, radi se na tome da se podigne svest kod poljoprivrednika u smislu da je potrebno udruživati se, kako bi se povećala efikasnost, kako same proizvodnje, tako i nabavke i prodaje. Posvećuje se određena pažnja zadrugama, koje se ponovo osnivaju u Srbiji i ovo predstavlja dobar signal da će se u narednom periodu nešto promeniti po ovom pitanju. Naime, naši poljoprivrednici kao da su izgubili poverenje jedne u druge i malo njih sarađuje međusobno. Ovo predstavlja pravu štetu jer kod nas poljoprivrednici nisu dovoljno veliki kako bi samostalno trgovali na bezi ili ostvarivali značajne rabate prilikom nabavke repromaterijala. Udruživanjem nekoliko gazdinstava u zadrugu ili posebno pravno lice, dobija se široka paleta novih mogućnosti a sve u cilju da poljoprivrednici ostvare veći profit tj. da svoju proizvedenu robu prodaju skuplje ili da jeftinije nabave potrebne inpute. U nekim okolnim zemljama, konkretno u Austriji, sasvim je normalno da nekoliko poljoprivrednika međusobno sarađuju i dopunjuju se. Kod njih je saradnja na još višem nivou tj. udružena gazdinstva zajednički koriste svu raspoloživu mehanizaciju koju imaju. Na ovakav način, oni mehanizaciju koriste optimalno i ne investiraju sredstva u bespotrebnu nabavku. Prilikom nabavke, prave planove o setvi i potrebama i zajednički nabavljaju potrebno seme, đubrivo i hemijska zaštitna sredstva. Sličan je princip prilikom prodaje, samo zbog respektabilnih količina koje plasiraju, imaju mogućnost da postignu veću prodajnu cenu i na taj način ostvare veći profit. Ne vidim razlog zašto ovakav model ne primenjuju i naši poljoprivrednici? Ne mora to biti formalno udruženje (zemljoradnička zadruga, društvo sa ograničenom odgovornošću ili sl.), već to za početak može biti neformalno udruženje, koje će zajednički praviti poslove. Mišljenja sam da nam nedostaje poverenja, koje je ključ za uspešno funkcionisanje bilo kakvog udruženja ili zajedničkih poslova.
Prava je šteta što naši poljoprivrednici ne koriste sve mogućnosti koje pružaju na današnji dan. Ako bi smo sproveli anketu među poljoprivrednicima, sa pitanjem da li bi ste se udružili sa drugim poljoprivrednicima ako bi ste na taj način mogli ostvariti veće zarade, verujem da bi većina poljoprivrednika odgovorila pozitivno. Međutim, do same realizacije ovakvih poduhvata nikad ne bi došlo, iz raznoraznih razloga. Najčešći su inat i nepoverenje. Ukoliko bi ove dve stvari naši poljoprivrednici stavili po strani i počeli zajednički da rade i funkcionišu, verujem da bi se efikasnost celokupne naše poljoprivredne proizvodnje podigla na značajno viši nivo.
Коментари
Постави коментар