Пређи на главни садржај

Airbnb za poljoprivrednike

Čitajući vesti pre neki dan, pročitao sam jednu veoma zanimljivu informaciju koja se odnosi na izdavanje poljoprivrednih površina koje se ne obrađuju. Ova informacija se odnosi na SAD i izdavanje površina se radi pomoću aplikacije pod nazivom „Tillable“. Ovaj servis ne pruža samo izdavanje zemljišta, već i izdavanje farmi, rančeva i celokupnih imanja.

Servis „Tillable“ funkcioniše veoma slično kao i „Airbnb“. Ako do sada niste imali priliku da čujete za „Airbnb“, radi se o servisu preko kog se iznajmljuju stanovi, na dnevnom ili višednevnom nivou. Sigurno ste imali priliku da čujete termin u našim medijima „stan na dan“. Upravo ponudu ovakvih stanova na dan, u najvećoj meri sadrži „Airbnb“. Ako želite da negde otputujete, a ne želite da budete smešteni u hotelima, iznajmite stan putem ove aplikacije i uživate u svim komforima koje vam to putovanje pruža. „Airbnb“ na današnji dan raspolaže sa većim kapacitetom smeštaja nego najveći lanci hotela u svetu. Naravno, nije u pitanju isti biznis, iz razloga što „Airbnb“ nema u vlasništvu nikakve nekretnine, već služi kao neka vrsta posrednika između stanodavca i stanoprimca ali je ovakav koncept u svetu, a poslednjih nekoliko godina u Srbiji, poprimio značajan rast. Da se sada vratimo na servis „Tillable“, što i jeste tema ovog teksta. Funkcionalnost ovog servisa je manje-više ista kao i „Airbnb“. Stanovnici SAD-a, koji su nasledili farme i imanja od svojih roditelja ili rođaka a koji ne žele da se bave poljoprivredom, mogu te svoje farme, posredstvom ovog servisa, nekome izdati. Uz to što će dobijati određenu nadoknadu za svoj kapital, na dobitku je i sama država, jer neće imati zaparložene njive i napuštene farme. Ovakav koncept je po meni sasvim uredu, jer poljoprivredom treba da se bave oni koji znaju ili oni koji žele da to rade iz ljubavi a ne oni kojima je na neki način nametnuto, posredstvom nasledstva. Ljudi koji su nasledili neka imanja, a nikad se nisu bavili poljoprivredom, sigurno neće na jednako dobar način voditi ta imanja kao ljudi koji su ceo život u poljoprivredi. Zamislite samo jednog studenta nekog prestižnog američkog univerziteta, koji je na poslednjoj godini studija prava i koji želi da bude korporativni pravnik, da se umesto svojom budućom strukom bavi poljoprivredom zato što mu je neki rođak ostavio u nasledstvo neki ranč u centralnom delu SAD-a. Složićete se da taj budući pravnik neće imati ambicija da se bavi poljoprivredom a ima neki kapital koji je nasledio. Najpametnije je da taj ranč izda nekom farmeru, koji želi da proširi svoju proizvodnju. Na ovaj način su svi na dobitku; budući pravnik iz razloga što će dobijati određenu rentu za svoj nasleđeni ranč, farmer koji je uzeo ranč u zakup jer ima mogućnost da proširi svoje kapacitete i država koja neće imati napuštene ili zapuštene rančeve. 

Možda neke delove ovog servisa možemo primeniti i u Srbiji. Naime, već dosta dugo slušamo priče kako su zaparložene parcele problem u Srbiji, zbog raznoraznih razloga a najčešći su to imovinsko-pravni odnosi. Ako bi smo uveli neki sličan servis kod nas, gde poljoprivrednik može da uzme u zakup državnu ili privatnu zemlju posredstvom aplikacije na telefonu i kod nas bi svi bili na dobitku. Počev od vlasnika tih parcela, pa sve do same države.

Коментари

Популарни постови са овог блога

Ulazak poljoprivrednika u sistem PDV-a

Često se postavlja pitanje od strane poljoprivrednika, da li je bolje da gazdinstvo uđe u sistem PDV-a ili ne. Odgovor nije toliko jednostavan i potrebno je ovu situaciju sagledati iz nekoliko uglova. Prvo i osnovno je da se pod ulaskom u sistem PDV-a, poljoprivredno gazdinstvo praktično posmatra kao bilo koje drugo pravno lice i samim tim postoje i drugačije obaveze i odgovornosti. Ulazak u sistem PDV-a podrazumeva vođenje knjiga i stvara obavezu plaćanja poreza u skladu sa obračunskim periodom. Ovo možda deluje komplikovano za poljoprivrednike ali u suštini to nije. Ako se angažuje dobar knjigovođa, čije usluge koštaju između 4 i 8.000 dinara mesečno, praktično se svi ovi izazovi rešavaju. Međutim, postavlja se pitanje zašto bi iko od poljoprivrednika želeo da uđe u sistem PDV-a i da vodi brigu o plaćanju poreza i obezbeđivanju sve dokumentacije knjigovođi? Odgovor je veoma jednostavan a on se sastoji u tome da li poljoprivrednik ima neke koristi od toga ili ne. Ukoliko poljoprivr

Edukacija poljoprivrednika

Nakon završetka skoro svih radova za ovu godinu, za poljoprivrednike dolazi period kada su smanjene aktivnosti i kada treba razmišljati o tome kako iskoristi zimsko vreme, jer obavljanje nekih većih i ozbiljnijih poslova nije moguće. Preporuka je da se ovo vreme iskoristi kako za odmor, tako i za edukaciju kako bi poljoprivrednici što spremniji dočekali sledeću godinu. Krajem januara i tokom februara, skoro u svakom mestu u Srbiji promoteri i zastupnici hemijskih i semenarskih kuća organizuju edukacije ili promocije za poljoprivrednike. Imao sam prilike da organizujem ovakve edukacije i slobodno mogu reći da se postiže dobar efekat. Poljoprivrednici dolaze na ove edukacije prvenstveno zbog druženja ali i da razmene mišljenja između sebe i da nešto nauče. Mana ovakvih edukacija je to što je ipak promocija na prvom mestu a tek onda dolazi struka. Tokom zimskih meseci se organizuju i razni stručni skupovi, kako na Zlatiboru, tako i na ostalim naučnim institucijama u Srbiji. Svakako je

Primena inovacija u poljoprivredi

Pre nekoliko dana, pročitao sam podatak da je jedan naš institut, koji se bavi poljoprivrednim inovacijama, osmislio uređaj za brzo određivanje azota u zemljištu. Ovakav uređaj je veoma bitan za dalji razvoj poljoprivrede iz razloga što će omogućiti poljoprivrednicima da na licu mesta provere sadržaj azota u zemljištu i da u skladu sa tim podacima, dodaju zemlji onoliko azota koliko je to potrebno, bez nepotrebnog razbacivanja mineralnog đubriva. Inovacije, kako u poljoprivredi, tako i u svim ostalim granama predstavljaju veoma važan faktor za razvoj određene oblasti. Poljoprivreda, barem je kod nas takva percepcija, predstavlja granu u kojoj inovacije nisu toliko izražene, što složićemo se, nije tačno. Poljoprivreda je izuzetno pogodna za inovacije, ukoliko se one rade na pravilan način. Gore navedeni uređaj predstavlja samo jedan segment od mogućnosti koje nudi poljoprivreda a koje se odnose na inovacije. Pre dvadesetak godina GPS sistem u traktorima je spadao samo u domen naučne