Пређи на главни садржај

Promet GMO hrane

Verujem da ste čuli vest da će se promeniti zakonska regulativa u Srbiji, koja bi dozvolila promet GMO hrane na našoj teritoriji. Sve ovo se mora uraditi, kako bi smo postali članovi WTO (Svetske trgovinske organizacije) a što je takođe još jedan od koraka potrebnih za pristupanje EU.

Sa aspekta tradicije, promet GMO proizvoda u Srbiji, neće biti prihvaćen kao nešto dobro. Ovakav način razmišljanja treba razumeti, jer je svest stanovnika Srbije da su GMO organizmi štetni za zdravlje. Takođe i navike naših poljoprivrednih proizvođača, konkretno soje, ne idu u prilog GMO proizvodima. Srbija je poznata kao zemlja u kojoj se tradicionalno gaji isključivo NON GMO soja. Međutim, ako bi smo sagledali činjenicu da stanovnici Srbije već odavno jednu GMO hranu, posredstvom proizvoda koji se uvoze a kod kojih se prilikom proizvodnje koriste GMO sirovine ili posredstvom mesa životinja koje su hranjene GMO hranom, tradicionalni pogledi na promet GMO hranom se menjaju iz korena. Kako ne bi došlo do nerazumevanja, lično sam protiv uzgoja GMO sirovina u Srbiji iz razloga što još nije prošlo dovoljno vremena, kako bi se videli svi negativni efekti koje proizilaze iz GMO hrane. Međutim, moramo sagledati širu sliku a to je budućnost svih stanovnika Srbije. Činjenica je da je EU jedina mogućnost koju Srbija ima na današnji dan, kako bi postala ekonomski stabilnija i uređena država. Realne činjenice govore da nemamo preterano dobre alternative i da nam je EU jedina šansa koja bi pružila lepšu budućnost našim naslednicima. Nije zahvalno porediti Srbiju sa bilo kojom drugom državom, jer je Srbija imala izuzetno komplikovanu nedavnu istoriju, počev od raspada Jugoslavije, ratova, sankcija, bombardovanja i sl., ali ćemo ipak napraviti poređenje Srbije i Slovenije. Prosečne plate, ako je verovati zvaničnim podacima, u Srbiji iznose cca 420 EUR a u Sloveniji cca 1.100 EUR, što dovoljno govori o razlici u standardu ove dve zemlje. Ovakva prosečna plata u Sloveniji nije došla slučajno jer je Slovenija imala najrazvijeniju privredu u bivšoj Jugoslaviji, nije imala ratove i veoma brzo je završila proces tranzicije. Ono što predstavlja najveću vrednost za Sloveniju je to što je Slovenija jedna od malobrojnih evropskih država koja na današnji dan ima završena 4. faktora stabilnosti i ekonomskog napretka. Ti faktori su: članstvo u EU, članstvo u Šengen zoni, EURO kao zvanična valuta i član NATO pakta. Ako pogledamo Srbiju, Srbija na današnji dan nema rešen niti jedan od pomenuta četiri faktora. Ako zanemarimo NATO pakt, kao neku organizaciju u koju Srbija ne želi da uđe, ostaju nam otvorena pitanja u pogledu EU zajednice, Šengen zone i EURA kao zvanične valute. Kao što sam napisao na početku, dozvoljen promet GMO organizama je prvi korak koji se mora uraditi kako bi smo u dogledno vreme postali članice EU zajednice a kasnije rešavali pitanja koja se odnose na Šengen zonu i EURO kao zvaničnu valutu.

Bilo koja država na svetu, pa tako ni Srbija, nije samoodrživa u svakom pogledu tj. ne može da funkcioniše bez uvoza i izvoza svojih proizvoda. Stav da možemo sve sami i da nam ne trebaju partneri iz EU ili nekih drugih zapadnih država jednostavno nije dobar i vodi našu zemlju u propast. Lično, nisam zagovornik GMO hrane ali ako bi promet ove hrane, na kojoj je jasno naznačeno da je u pitanju GMO hrana i za koju krajni korisnik može samostalno da se odluči da li će je konzumirati ili ne, doveo to toga da Srbija uskoro postane član EU zajednice, prihvatio bih ovu stvar kao nešto što je nužno uraditi zarad bolje budućnosti nas i budućih generacija.

Коментари

Популарни постови са овог блога

Ulazak poljoprivrednika u sistem PDV-a

Često se postavlja pitanje od strane poljoprivrednika, da li je bolje da gazdinstvo uđe u sistem PDV-a ili ne. Odgovor nije toliko jednostavan i potrebno je ovu situaciju sagledati iz nekoliko uglova. Prvo i osnovno je da se pod ulaskom u sistem PDV-a, poljoprivredno gazdinstvo praktično posmatra kao bilo koje drugo pravno lice i samim tim postoje i drugačije obaveze i odgovornosti. Ulazak u sistem PDV-a podrazumeva vođenje knjiga i stvara obavezu plaćanja poreza u skladu sa obračunskim periodom. Ovo možda deluje komplikovano za poljoprivrednike ali u suštini to nije. Ako se angažuje dobar knjigovođa, čije usluge koštaju između 4 i 8.000 dinara mesečno, praktično se svi ovi izazovi rešavaju. Međutim, postavlja se pitanje zašto bi iko od poljoprivrednika želeo da uđe u sistem PDV-a i da vodi brigu o plaćanju poreza i obezbeđivanju sve dokumentacije knjigovođi? Odgovor je veoma jednostavan a on se sastoji u tome da li poljoprivrednik ima neke koristi od toga ili ne. Ukoliko poljoprivr

Edukacija poljoprivrednika

Nakon završetka skoro svih radova za ovu godinu, za poljoprivrednike dolazi period kada su smanjene aktivnosti i kada treba razmišljati o tome kako iskoristi zimsko vreme, jer obavljanje nekih većih i ozbiljnijih poslova nije moguće. Preporuka je da se ovo vreme iskoristi kako za odmor, tako i za edukaciju kako bi poljoprivrednici što spremniji dočekali sledeću godinu. Krajem januara i tokom februara, skoro u svakom mestu u Srbiji promoteri i zastupnici hemijskih i semenarskih kuća organizuju edukacije ili promocije za poljoprivrednike. Imao sam prilike da organizujem ovakve edukacije i slobodno mogu reći da se postiže dobar efekat. Poljoprivrednici dolaze na ove edukacije prvenstveno zbog druženja ali i da razmene mišljenja između sebe i da nešto nauče. Mana ovakvih edukacija je to što je ipak promocija na prvom mestu a tek onda dolazi struka. Tokom zimskih meseci se organizuju i razni stručni skupovi, kako na Zlatiboru, tako i na ostalim naučnim institucijama u Srbiji. Svakako je

Primena inovacija u poljoprivredi

Pre nekoliko dana, pročitao sam podatak da je jedan naš institut, koji se bavi poljoprivrednim inovacijama, osmislio uređaj za brzo određivanje azota u zemljištu. Ovakav uređaj je veoma bitan za dalji razvoj poljoprivrede iz razloga što će omogućiti poljoprivrednicima da na licu mesta provere sadržaj azota u zemljištu i da u skladu sa tim podacima, dodaju zemlji onoliko azota koliko je to potrebno, bez nepotrebnog razbacivanja mineralnog đubriva. Inovacije, kako u poljoprivredi, tako i u svim ostalim granama predstavljaju veoma važan faktor za razvoj određene oblasti. Poljoprivreda, barem je kod nas takva percepcija, predstavlja granu u kojoj inovacije nisu toliko izražene, što složićemo se, nije tačno. Poljoprivreda je izuzetno pogodna za inovacije, ukoliko se one rade na pravilan način. Gore navedeni uređaj predstavlja samo jedan segment od mogućnosti koje nudi poljoprivreda a koje se odnose na inovacije. Pre dvadesetak godina GPS sistem u traktorima je spadao samo u domen naučne