Verujem da ste imali priliku da čujete vest da su Ministarstvo poljoprivrede i Poštanska štedionica uspostavili saradnju koja se odnosi na mogućnost dobijanja kredita za kupovinu poljoprivrednog zemljišta, sa rokom otplate od 20. godina. Iznosi kredita će biti do 50.000 EUR a garancija će biti samo zemljište koje se kupuje. Ovu vest svakako treba pozdraviti.
Povoljni krediti, u ovom slučaju za nabavku zemljišta, predstavljaju dobru opciju za razvoj poljoprivrede generalno. Ukoliko se prate republičke i pokrajinske institucije, mogu se naći povoljni uslovi i za nabavku mehanizacije, sistema za navodnjavanje i sl. Poljoprivreda, kao i svaka druga privredna grana, mora da se razvija kako bi ostala konkurentna. Nije moguće razvijati se sa zastarelom mehanizacijom, malom količinom obradivog zemljišta i nepovoljnim kreditima. Povoljni krediti tj. povoljni finansijski uslovi za razvoj pružaju mogućnost poljoprivrednicima da planiraju budućnost, što je veoma važno u današnjem poslovanju. Pre uzimanja bilo kakvog kredita, neophodno je uraditi realan i ostvariv plan i po tom planu se treba voditi u narednim godinama. Plan mora da sadrži realne prilive koje poljoprivrednik može da ostvari (prosečan prinos jedne kulture x projektovana cena u žetvi) kao i realne rashode (rate kredita, troškove inputa, troškove proizvodnje, troškove energije i sl.). Ukoliko ovakav plan pokaže da je moguće finansirati sve obaveze koje nastaju, svakako se treba upustiti u određenu investiciju. Takođe, potrebno je sagledati i rizike, koji su u poljoprivredi veoma izraženi. Nije realno očekivati da će svaka godina biti rodna, već treba uzeti u obzir aspekt suše, koji se na našem podneblju javlja dva puta u desetak godina. Što se tiče nabavke dodatnog zemljišta, ovde treba biti veoma obazriv. Trenutno su cene zemljišta u većem delu AP Vojvodine na istorijskom maksimumu i ovu činjenicu treba uzeti u obzir. Trenutna kalkulacija pokazuje da se zemljište, pod uslovom da se na njemu seju samo ratarske kulture, može otplatiti za 25. godina. Ovo predstavlja izuzetno dug vremenski period u kome se mogu dogoditi razne stvari, koje nije moguće predvideti. Svako kao deo rešenja, kako bi se smanjio rizik za gazdinstvo i porodicu, treba razmisliti i o osiguranju, najbolje životnom. Životno osiguranje bi veoma smanjilo rizik, ukoliko se korisniku kredita dogodi neka nepredviđena okolnost ili u najgorem slučaju smrt. Sigurno nije dobro rešenje da se obaveze prebacuju na porodicu, već se treba na vreme zaštititi. Trošak životnog osiguranja nije mali i treba ga predvideti prilikom izrade plana.
Svaki posao nosi određenu dozu rizika. Niti jedan posao na svetu nije 100% siguran i uvek se može dogoditi nešto nepredviđeno. Ključno je da se ovi rizici prepoznaju, kako bi se moglo sa njima upravljati. Rešenje postoji za skoro sve izazove sa kojim se susrećemo u današnjem poslovanju i uvek je potrebno imati neki „backup“, koji ćemo aktivirati ukoliko nam ide onako kako smo planirali. Suština dobrog preduzetnika se upravo ogleda u ovakvim stvarima tj. u nalaženju rešenja za nastale izazove. Najuspešniji preduzetnici, kao i ljudi, nisu oni koji su najpametniji ili najinteligentniji već oni koji mogu da se najbrže prilagode nastaloj situaciji.
Povoljni krediti, u ovom slučaju za nabavku zemljišta, predstavljaju dobru opciju za razvoj poljoprivrede generalno. Ukoliko se prate republičke i pokrajinske institucije, mogu se naći povoljni uslovi i za nabavku mehanizacije, sistema za navodnjavanje i sl. Poljoprivreda, kao i svaka druga privredna grana, mora da se razvija kako bi ostala konkurentna. Nije moguće razvijati se sa zastarelom mehanizacijom, malom količinom obradivog zemljišta i nepovoljnim kreditima. Povoljni krediti tj. povoljni finansijski uslovi za razvoj pružaju mogućnost poljoprivrednicima da planiraju budućnost, što je veoma važno u današnjem poslovanju. Pre uzimanja bilo kakvog kredita, neophodno je uraditi realan i ostvariv plan i po tom planu se treba voditi u narednim godinama. Plan mora da sadrži realne prilive koje poljoprivrednik može da ostvari (prosečan prinos jedne kulture x projektovana cena u žetvi) kao i realne rashode (rate kredita, troškove inputa, troškove proizvodnje, troškove energije i sl.). Ukoliko ovakav plan pokaže da je moguće finansirati sve obaveze koje nastaju, svakako se treba upustiti u određenu investiciju. Takođe, potrebno je sagledati i rizike, koji su u poljoprivredi veoma izraženi. Nije realno očekivati da će svaka godina biti rodna, već treba uzeti u obzir aspekt suše, koji se na našem podneblju javlja dva puta u desetak godina. Što se tiče nabavke dodatnog zemljišta, ovde treba biti veoma obazriv. Trenutno su cene zemljišta u većem delu AP Vojvodine na istorijskom maksimumu i ovu činjenicu treba uzeti u obzir. Trenutna kalkulacija pokazuje da se zemljište, pod uslovom da se na njemu seju samo ratarske kulture, može otplatiti za 25. godina. Ovo predstavlja izuzetno dug vremenski period u kome se mogu dogoditi razne stvari, koje nije moguće predvideti. Svako kao deo rešenja, kako bi se smanjio rizik za gazdinstvo i porodicu, treba razmisliti i o osiguranju, najbolje životnom. Životno osiguranje bi veoma smanjilo rizik, ukoliko se korisniku kredita dogodi neka nepredviđena okolnost ili u najgorem slučaju smrt. Sigurno nije dobro rešenje da se obaveze prebacuju na porodicu, već se treba na vreme zaštititi. Trošak životnog osiguranja nije mali i treba ga predvideti prilikom izrade plana.
Svaki posao nosi određenu dozu rizika. Niti jedan posao na svetu nije 100% siguran i uvek se može dogoditi nešto nepredviđeno. Ključno je da se ovi rizici prepoznaju, kako bi se moglo sa njima upravljati. Rešenje postoji za skoro sve izazove sa kojim se susrećemo u današnjem poslovanju i uvek je potrebno imati neki „backup“, koji ćemo aktivirati ukoliko nam ide onako kako smo planirali. Suština dobrog preduzetnika se upravo ogleda u ovakvim stvarima tj. u nalaženju rešenja za nastale izazove. Najuspešniji preduzetnici, kao i ljudi, nisu oni koji su najpametniji ili najinteligentniji već oni koji mogu da se najbrže prilagode nastaloj situaciji.
Коментари
Постави коментар