Пређи на главни садржај

Previše padavina u maju?

Do pre nekoliko nedelja, situacija u poljoprivredi je izgledala prilično zabrinjavajuće, zbog nedostatka vlage u zemljištu u skoro svim krajevima Srbije. Krajem aprila i početkom maja, dobili smo neophodnu kišu, koja je značajno popravila situaciju i dala nam je optimizam da ćemo imati koliko-toliko dobru godinu. Da li će se sve promeniti u maju, ostaje da se vidi.

Na osnovu prognoze koju sam video, u maju nas očekuje od 31. dana, skoro 20. kišnih dana. Ako se ovakva prognoza ispostavi kao tačna, to bi značilo da ćemo imati previše vlage i biće ugrožen razvoj biljaka zbog nedostatka sunčanih dana. Cela ova poljoprivredna godina je počela naopako. Prvo smo imali izuzetno sušnu jesen, koja nije dozvolila adekvatan razvoj semena uljane repice i u nekim slučajevima i pšenice. Nakon zimskog perioda, koji takođe možemo okarakterisati kao nedovoljno vlažan, došlo je proleće, koje nije bilo najpogodnije za prolećnu setvu tj. imali smo dovoljno lepog vremena ali nismo imalo dovoljno vlage u zemljištu. Krajem aprila i početkom maja, kao što sam to već naveo, situacija se promenila i tada smo imali dovoljno vlage kako bi se setva obavila na kvalitetan način. Kako sada stvari stoje, u maju možemo imati previše padavina i ponovo će nam poljoprivredna godina biti ugrožena. Svakako ne možemo očekivati rezultate kao što su to bili prošle godine, ali ne bi bilo dobro da ponovo imamo prepolovljen rod. Poljoprivreda je izuzetno turbulentna privredna grana, u kojoj su ključni spoljni uticaji. Protiv spoljnih uticaja se možemo boriti, ali ne u dovoljnoj meri. Sušu možemo preduprediti sa sistemima za navodnjavanje, što je svakako preporuka da se investira što više u ove stvari. Pored suše, veći izazov predstavlja optimalna temperatura u ključnom periodu za razvoj biljaka, ali za ovu stvar ne postoji rešenje. Svakako treba biti fokusiran na sopstvenu proizvodnju i raditi što je moguće više, kako bi se šteta u lošim godinama smanjila ali sve u granicama svojih mogućnosti. Na žalost, ukoliko spoljni uticaji ne pogoduju poljoprivredi, veoma je verovatno da će poljoprivrednici ostvariti gubitke te godine. Ukoliko nas sve zadesi ovakva situacija i ove godine, u kojoj će biti umanjeni prinosi, ključno je razmišljati i napraviti planove za sledeću godinu, u kojoj se moramo nadati na neće biti elementarnih nepogoda, kako smo gubitke u ovoj godini, nadomestili u sledećoj.

Koliko god gore navedeni scenario zvuči pesimistički i depresivno, moramo biti spremni na to da će nam ove godine rod biti smanjen. Nije dovoljno samo čekati i nadati se najboljem, već je potrebno uraditi nešto po tom pitanju tj. potrebno je imati jasan plan za sledeću godinu, kako se ne bi trajno ugrozio opstanak jednog gazdinstva a samim tim i porodice. Na žalost, ne možemo mnogo toga uraditi kako bi smo sanirali potencijalnu štetu koja nas može zadesiti ali nikako ne smemo izgubiti nadu za bolje sutra. Ako izgubimo nadu, gubimo i sebe.

Коментари

Популарни постови са овог блога

Ulazak poljoprivrednika u sistem PDV-a

Često se postavlja pitanje od strane poljoprivrednika, da li je bolje da gazdinstvo uđe u sistem PDV-a ili ne. Odgovor nije toliko jednostavan i potrebno je ovu situaciju sagledati iz nekoliko uglova. Prvo i osnovno je da se pod ulaskom u sistem PDV-a, poljoprivredno gazdinstvo praktično posmatra kao bilo koje drugo pravno lice i samim tim postoje i drugačije obaveze i odgovornosti. Ulazak u sistem PDV-a podrazumeva vođenje knjiga i stvara obavezu plaćanja poreza u skladu sa obračunskim periodom. Ovo možda deluje komplikovano za poljoprivrednike ali u suštini to nije. Ako se angažuje dobar knjigovođa, čije usluge koštaju između 4 i 8.000 dinara mesečno, praktično se svi ovi izazovi rešavaju. Međutim, postavlja se pitanje zašto bi iko od poljoprivrednika želeo da uđe u sistem PDV-a i da vodi brigu o plaćanju poreza i obezbeđivanju sve dokumentacije knjigovođi? Odgovor je veoma jednostavan a on se sastoji u tome da li poljoprivrednik ima neke koristi od toga ili ne. Ukoliko poljoprivr

Edukacija poljoprivrednika

Nakon završetka skoro svih radova za ovu godinu, za poljoprivrednike dolazi period kada su smanjene aktivnosti i kada treba razmišljati o tome kako iskoristi zimsko vreme, jer obavljanje nekih većih i ozbiljnijih poslova nije moguće. Preporuka je da se ovo vreme iskoristi kako za odmor, tako i za edukaciju kako bi poljoprivrednici što spremniji dočekali sledeću godinu. Krajem januara i tokom februara, skoro u svakom mestu u Srbiji promoteri i zastupnici hemijskih i semenarskih kuća organizuju edukacije ili promocije za poljoprivrednike. Imao sam prilike da organizujem ovakve edukacije i slobodno mogu reći da se postiže dobar efekat. Poljoprivrednici dolaze na ove edukacije prvenstveno zbog druženja ali i da razmene mišljenja između sebe i da nešto nauče. Mana ovakvih edukacija je to što je ipak promocija na prvom mestu a tek onda dolazi struka. Tokom zimskih meseci se organizuju i razni stručni skupovi, kako na Zlatiboru, tako i na ostalim naučnim institucijama u Srbiji. Svakako je

Primena inovacija u poljoprivredi

Pre nekoliko dana, pročitao sam podatak da je jedan naš institut, koji se bavi poljoprivrednim inovacijama, osmislio uređaj za brzo određivanje azota u zemljištu. Ovakav uređaj je veoma bitan za dalji razvoj poljoprivrede iz razloga što će omogućiti poljoprivrednicima da na licu mesta provere sadržaj azota u zemljištu i da u skladu sa tim podacima, dodaju zemlji onoliko azota koliko je to potrebno, bez nepotrebnog razbacivanja mineralnog đubriva. Inovacije, kako u poljoprivredi, tako i u svim ostalim granama predstavljaju veoma važan faktor za razvoj određene oblasti. Poljoprivreda, barem je kod nas takva percepcija, predstavlja granu u kojoj inovacije nisu toliko izražene, što složićemo se, nije tačno. Poljoprivreda je izuzetno pogodna za inovacije, ukoliko se one rade na pravilan način. Gore navedeni uređaj predstavlja samo jedan segment od mogućnosti koje nudi poljoprivreda a koje se odnose na inovacije. Pre dvadesetak godina GPS sistem u traktorima je spadao samo u domen naučne