Pre nekoliko dana, pročitao sam vest da Srbija godišnje gubi oko 25.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Složićete se da je ovakva površina stvarno velika i da se sigurno treba zapitati šta je razlog ovakvom scenariju.
Kako bi smo izbegli bilo kakve nedoumice, 25.000 hektara ne može da nestane, već može samo da se koristi za neke druge namene a ne za poljoprivredu. Takva je situacija i u ovom slučaju. Veliki broj hektara se godišnje u Srbiji pretvori iz poljoprivrednog u građevinsko zemljište iz razloga što se grade neki objekti ili infrastruktura. Najviše hektara se pretvori prilikom izgradnje puteva, što šire gledano, predstavlja dobru stvar iz razloga što je putna infrastruktura ključna za razvoj bilo koje zemlje. To najbolje možemo videti na primerima Mađarske ili Hrvatske pošto su ove zemlje u prethodnom periodu izgradile veliki deo svojih planiranih puteva i na taj način povezale delove svoje zemlje. Mađarska je postala tranzitna zemlja, koja praktično spaja istočnu Evropu sa zapadnim zemljama. Takođe, kvalitet puteva u Mađarskoj je na veoma visokom nivou. Slična je situacija i u Hrvatskoj, pošto su napravljeni putevi koji spajaju skoro sve veće gradove u Hrvatskoj sa glavnim gradom. Poslednjih godina se isti scenario dešava i u Srbiji, jer se grade autoputevi u regionima u kojima je teren za izgradnju prilično nepovoljan. Takva je situacija i u Šumadiji i u južnoj Srbiji. Autoputevi će svakako doprineti našem razvoju i postoji velika opravdanost da se zemljište pretvori iz poljoprivrednog u građevinsko na kom se gradi put. Ono na šta treba obratiti pažnju je izgradnja nekih objekata na poljoprivrednom zemljištu, koji nisu toliko bitni za razvoj zemlje, već su bitni za razvoj pojedinaca i kompanija. Ovde mislim na tržne centre ili sl. Moramo razumeti da kada se jednom poljoprivredno zemljište pretvori u neko drugo zemljište, ono se više nikad ne može vratiti nazad. Zemlja sa kojom raspolažemo predstavlja strateški važan resurs, koji je ograničen. Srbija je poznata u svetu kao zemlja koja proizvodi zdravu, NON-GMO hranu a sve to zahvaljujući prirodnim resursima koje ima na raspolaganju. Kako ne bi došlo do zabune, nisam mišljenja da ne treba da se grade tržni centri ili sl. u Srbiji, već sam mišljenja da oni treba da se grade na onim lokacijama koje nisu poljoprivredne. Razvoj Srbije treba dobrim delom da se zasniva na razvoju poljoprivrede, jer tu možemo postići veoma dobru konkurentnost, u poređenju sa ostalim državama Evrope. Ne možemo se bazirati na razvoju visoke tehnologije (ovde ne mislim na IT segment), jer na ovom polju zaostajemo u poređenju sa drugim zemljama.
Poljoprivreda skoro svake godine ostvaruje suficit u državnom budžetu i pored svih izazova koje imaju učesnici u lancu. Svakako postoje segmenti u poljoprivredi koje možemo i dalje razvijati, kako bi nam suficit bio još veći (ovde mislim na sopstvenu proizvodnju određenog voća i povrća u cilju smanjenja uvoza). Kao što sam već napisao, podržavam razvoj zemlje kroz izgradnju infrastrukture, ali nikako na uštrb poljoprivrede. Poljoprivreda nam mora biti jedan od najvećih prioriteta prilikom planiranja razvoja naše zemlje.
Kako bi smo izbegli bilo kakve nedoumice, 25.000 hektara ne može da nestane, već može samo da se koristi za neke druge namene a ne za poljoprivredu. Takva je situacija i u ovom slučaju. Veliki broj hektara se godišnje u Srbiji pretvori iz poljoprivrednog u građevinsko zemljište iz razloga što se grade neki objekti ili infrastruktura. Najviše hektara se pretvori prilikom izgradnje puteva, što šire gledano, predstavlja dobru stvar iz razloga što je putna infrastruktura ključna za razvoj bilo koje zemlje. To najbolje možemo videti na primerima Mađarske ili Hrvatske pošto su ove zemlje u prethodnom periodu izgradile veliki deo svojih planiranih puteva i na taj način povezale delove svoje zemlje. Mađarska je postala tranzitna zemlja, koja praktično spaja istočnu Evropu sa zapadnim zemljama. Takođe, kvalitet puteva u Mađarskoj je na veoma visokom nivou. Slična je situacija i u Hrvatskoj, pošto su napravljeni putevi koji spajaju skoro sve veće gradove u Hrvatskoj sa glavnim gradom. Poslednjih godina se isti scenario dešava i u Srbiji, jer se grade autoputevi u regionima u kojima je teren za izgradnju prilično nepovoljan. Takva je situacija i u Šumadiji i u južnoj Srbiji. Autoputevi će svakako doprineti našem razvoju i postoji velika opravdanost da se zemljište pretvori iz poljoprivrednog u građevinsko na kom se gradi put. Ono na šta treba obratiti pažnju je izgradnja nekih objekata na poljoprivrednom zemljištu, koji nisu toliko bitni za razvoj zemlje, već su bitni za razvoj pojedinaca i kompanija. Ovde mislim na tržne centre ili sl. Moramo razumeti da kada se jednom poljoprivredno zemljište pretvori u neko drugo zemljište, ono se više nikad ne može vratiti nazad. Zemlja sa kojom raspolažemo predstavlja strateški važan resurs, koji je ograničen. Srbija je poznata u svetu kao zemlja koja proizvodi zdravu, NON-GMO hranu a sve to zahvaljujući prirodnim resursima koje ima na raspolaganju. Kako ne bi došlo do zabune, nisam mišljenja da ne treba da se grade tržni centri ili sl. u Srbiji, već sam mišljenja da oni treba da se grade na onim lokacijama koje nisu poljoprivredne. Razvoj Srbije treba dobrim delom da se zasniva na razvoju poljoprivrede, jer tu možemo postići veoma dobru konkurentnost, u poređenju sa ostalim državama Evrope. Ne možemo se bazirati na razvoju visoke tehnologije (ovde ne mislim na IT segment), jer na ovom polju zaostajemo u poređenju sa drugim zemljama.
Poljoprivreda skoro svake godine ostvaruje suficit u državnom budžetu i pored svih izazova koje imaju učesnici u lancu. Svakako postoje segmenti u poljoprivredi koje možemo i dalje razvijati, kako bi nam suficit bio još veći (ovde mislim na sopstvenu proizvodnju određenog voća i povrća u cilju smanjenja uvoza). Kao što sam već napisao, podržavam razvoj zemlje kroz izgradnju infrastrukture, ali nikako na uštrb poljoprivrede. Poljoprivreda nam mora biti jedan od najvećih prioriteta prilikom planiranja razvoja naše zemlje.
The best hotels near Harrah's Resort in Atlantic City, NJ from $32 - Mapyro
ОдговориИзбришиBrowse reviews, 인천광역 출장마사지 photos and cheap 성남 출장마사지 rates 용인 출장샵 for The Harrah's Resort in Atlantic City, 김해 출장마사지 NJ. Harrah's Resort Atlantic 김제 출장안마 City (1-877-GAMBLER)