Kao što sam pisao u jednom od prethodnih tekstova da nas na osnovu izveštaja vremenske prognoze očekuje previše padavina u maju mesecu, na žalost, to se obistinilo. Više ne postoji izazov od suše ove godine, već postoji izazov da će biti previše padavina, koje na današnji dan ne pogoduju prolećnim usevima a ne treba zaboraviti da ove padavine takođe ne idu na ruku jesenjim kulturama kao što su pšenica, ječam i uljana repica.
Onoga čega smo se pribojavali, to se i desilo. Imamo previše padavina i u određenim regionima Srbije je veoma ugrožena poljoprivredna proizvodnja u ovoj godini a u nekim regionima, na žalost, i uništena. Poplave su nas ponovo zadesile kao što je to bilo pre nekoliko godina. Ostaje nada da ove poplave neće biti toliko velike kao prethodne. Kada sagledamo ovu agro godinu, možemo veoma lako zaključiti da ona poljoprivrednicima neće biti naklonjena. Ako se vratimo 8-9. meseci u nazad, konstatovaćemo da smo imali izuzetno sušnu jesen, što je pogodovalo žetvi prošlogodišnjih prolećnih kultura, ali nikako setvi jesenjih kultura. Sušna jesen se naviše odrazila na pšenicu i uljanu repicu. Pšenica je uspela nekako da preživi i da se oporavi do današnjeg dana, ali trenutno postoje problemi zbog prevelike vlage i svakako će biti upitno kakav će se kvalitet postići, a što je možda još i važnije, kakvi će biti prinosi i koliko će zbog ovakvog vremena stradati pšenice. Uljana repica je takođe podnela veoma veliku žrtvu tj. po preliminarnim informacijama od prošle jeseni, bilo je posejano oko 60.000 hektara, da bi se zbog suše i slabe klijavosti, taj broj u kasnijem periodu godine gotovo prepolovio. Na današnji dan, realno je očekivati da ćemo imati oko 50.000 tona uljane repice, umeto prvobitno planiranih cca 180.000 tona. Nakon sušne jeseni, kao što nam je poznato, došla je zima koja takođe nije obilovala padavinama, što takođe nije pogodovalo poljoprivrednim kulturama. Početkom proleća, kada je situacija postala alarmantna, dobili smo dovoljno padavina kako bi se posejale prolećne kulture, koje su veoma važne u našim bilansima a tu prvenstveno mislim na kukuruz, suncokret i soju. Danas, zbog prevelike količine padavina, kao što sam to već napisao, ugrožene su sve kulture koje su posejane u prethodnih 9. meseci. Kada ovako postavimo stvari, malo je argumenata koji ove godine idu u korist poljoprivrednicima. Ne treba zaboraviti i rizik veoma toplog i sušnog jula i avgusta. Ako se ovaj rizik pretvori u realnost, na žalost, dolazim do zaključka da će ova godina biti jedna od lošijih godina za poljoprivrednike.
Voleo bih da budem optimista i da kažem da će ova godina biti povoljna za poljoprivrednike ali mi okolnosti i izneti argumenti to ne dozvoljavaju. U ovom momentu je najbitnije uraditi sve što je moguće, kako bi se sačuvale prolećne kulture od propadanja. Na žalost, stvari kao što su suša i poplave nisu u domenu ljudske kontrole. Ostaje samo nada da će nas sve koji smo na bilo koji način vezani za poljoprivredu, vreme poslužiti do kraja godine.
Onoga čega smo se pribojavali, to se i desilo. Imamo previše padavina i u određenim regionima Srbije je veoma ugrožena poljoprivredna proizvodnja u ovoj godini a u nekim regionima, na žalost, i uništena. Poplave su nas ponovo zadesile kao što je to bilo pre nekoliko godina. Ostaje nada da ove poplave neće biti toliko velike kao prethodne. Kada sagledamo ovu agro godinu, možemo veoma lako zaključiti da ona poljoprivrednicima neće biti naklonjena. Ako se vratimo 8-9. meseci u nazad, konstatovaćemo da smo imali izuzetno sušnu jesen, što je pogodovalo žetvi prošlogodišnjih prolećnih kultura, ali nikako setvi jesenjih kultura. Sušna jesen se naviše odrazila na pšenicu i uljanu repicu. Pšenica je uspela nekako da preživi i da se oporavi do današnjeg dana, ali trenutno postoje problemi zbog prevelike vlage i svakako će biti upitno kakav će se kvalitet postići, a što je možda još i važnije, kakvi će biti prinosi i koliko će zbog ovakvog vremena stradati pšenice. Uljana repica je takođe podnela veoma veliku žrtvu tj. po preliminarnim informacijama od prošle jeseni, bilo je posejano oko 60.000 hektara, da bi se zbog suše i slabe klijavosti, taj broj u kasnijem periodu godine gotovo prepolovio. Na današnji dan, realno je očekivati da ćemo imati oko 50.000 tona uljane repice, umeto prvobitno planiranih cca 180.000 tona. Nakon sušne jeseni, kao što nam je poznato, došla je zima koja takođe nije obilovala padavinama, što takođe nije pogodovalo poljoprivrednim kulturama. Početkom proleća, kada je situacija postala alarmantna, dobili smo dovoljno padavina kako bi se posejale prolećne kulture, koje su veoma važne u našim bilansima a tu prvenstveno mislim na kukuruz, suncokret i soju. Danas, zbog prevelike količine padavina, kao što sam to već napisao, ugrožene su sve kulture koje su posejane u prethodnih 9. meseci. Kada ovako postavimo stvari, malo je argumenata koji ove godine idu u korist poljoprivrednicima. Ne treba zaboraviti i rizik veoma toplog i sušnog jula i avgusta. Ako se ovaj rizik pretvori u realnost, na žalost, dolazim do zaključka da će ova godina biti jedna od lošijih godina za poljoprivrednike.
Voleo bih da budem optimista i da kažem da će ova godina biti povoljna za poljoprivrednike ali mi okolnosti i izneti argumenti to ne dozvoljavaju. U ovom momentu je najbitnije uraditi sve što je moguće, kako bi se sačuvale prolećne kulture od propadanja. Na žalost, stvari kao što su suša i poplave nisu u domenu ljudske kontrole. Ostaje samo nada da će nas sve koji smo na bilo koji način vezani za poljoprivredu, vreme poslužiti do kraja godine.
Коментари
Постави коментар